Studenti medicine otkrili koje su najčešće nuspojave imali nakon cjepiva

Još krajem decembra, kada je u Hrvatsku stiglo cjepivo, mnogi su krenuli s prijavama za isto. Iako su na redu prvo bile, a i dalje su to, najrizičnije skupine, s cijepljenjem su nedavno krenuli i studenti.

Neki su od njih također uvršteni među rizične skupine, konkretno studenti medicine koji, osim što su kao volonteri u doticaju sa zaraženima, također često služe kao primjer ostalima i formiraju mišljenja mladih kada je u pitanju trenutno jedna od najaktualnijih tema. S druge strane, naravno, ima i onih studenata koji se s time ne slažu te koji, ukoliko neće biti primorani, neće prihvatiti cjepivo, piše Dnevnik.hr.

Mišljenja i iskustva zagrebačkih i riječkih studenata medicine objavio je Dnevnik.hr. 

Upit su prvo poslali Studentskom Zboru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Studentskom Zboru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik riječkog SZ-a medicine, Tin Vučković, vrlo nam je brzo odlučio pružiti razne informacije koje su nas zanimale.

Tin se između ostalog i sam cijepio. Rekao nam je kako je cijepljenje studentske populacije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci odobreno za studente treće, četvrte, pete i šeste godine medicine, jer su ove godine u kontaktu s pacijentima. Također, ispričao je kako su neki studenti cjepivo primili i ranije, budući da su kao volonteri na COVID odjelima KBC-a Rijeka, zadnja četiri mjeseca pružali ruku pomoći sestrama i liječnicima.

Sitne nuspojave nakon Pfizera

Volontera je bilo preko 120, a cjepivo je, prema Tinovim procjenama, primilo njih četrdesetak.

"U trenutku kada je došlo cjepivo, počeo se raditi popis. S volontiranjem smo krenuli još u studenom, kada cjepiva nije ni bilo. U KBC-u Rijeka su svi medicinski djelatnici cijepljeni Pfizerovim cjepivom, pa su tako onda cijepljeni i studenti volonteri koji su se u tom trenutku našli na radilištu. Cijepljeno je, po mojoj procjeni, negdje između 40 i 50 volontera, jer je takva bila situacija kada je došlo cjepivo u prosincu. Tko je stigao uhvatiti, uhvatio je. Koliko ja znam, po pitanju nuspojava, to je prošlo u redu", ispričao je on.

"Imao sam nekakve vrlo male nuspojave nakon prve doze u vidu nekakvih simptoma sličnih gripi, umor i bolovi u zglobovima. Nakon tri tjedna, kao što je i propisano, primio sam drugu dozu. Nakon druge doze se iskreno ne sjećam da sam imao ikakve nuspojave. Svi koji su dobili prvu dozu, cijepljeni su kasnije i drugom. Praktički, to još uvijek traje jer imamo studente koji su i sada na radilištu", ispričao je Tin.

Ubrzo nakon Tina, javila se i Sara Turina, studentica šeste godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te je, kao i Tin, podijelila svoje iskustvo cijepljenja. Cijepila se tek prošli tjedan, a kada smo je kontaktirali, od nuspojava nije imala ništa osim boli na mjestu uboda na nadlaktici, što kaže da je i normalno, kao i nakon svakog drugog cjepiva, piše Dnevnik.hr.

"Odlučila sam se cijepiti jer kao studentica šeste godine medicine brzo ulazim u zdravstveni sustav, odnosno u srpnju ću diplomirati. Zato ne bih htjela biti osoba koja potencijalno može ugroziti druge kolege i pacijente. To je dakle glavni razlog – zaštita naravno sebe, ali prvenstveno drugih. To je odgovorno ponašanje u skladu s mojom strukom i budućim radom u bolnici", odgovara Sara na pitanje zašto je odlučila primiti cjepivo.

Rizici AstraZenece?

Upitali su je i kakvo mišljenje ima o cjepivu AstraZenece, nakon što smo proteklih tjedana svjedočili raznim nuspojavama na području Europe, kada je u pitanju bilo to cjepivo.

"Ja bih se osobno cijepila s cjepivom AstraZenece jer smatram da je jednako sigurno kao i sva ostala cjepiva koja su nam trenutno dostupna. Kada uzmemo u obzir podatak da je u Europi AstraZenecinim cjepivom cijepljeno 17 milijuna ljudi te da je zabilježeno tek 40 slučajeva ozbiljnih nuspojava, mislim da je taj postotak znatno mali u odnosu na korist koju dobivamo procjepljivanjem ljudi.

Takve nuspojave se mogu desiti na tako velik broj ljudi, nevezano za AstraZenecino cjepivo. To je moguće i nakon određenog medicinskog zahvata ili primjene lijeka. Svaki lijek koji u medicini konzumiramo može dovesti do ozbiljnih nuspojava, pa tako nažalost i cjepivo AstraZenece", objasnila je.

Iz Zagreba odgovor nisu dobili, uspjeli smo doći do studenata medicine i iz tog grada, koji su iz osobnih razloga odlučili ostati anonimni. Podijelili su s nama s kakvim su se nuspojavama susreli nakon što su primili Pfizerovo ili AstraZenecino cjepivo.

"Nakon primljene prve doze Pfizerova cjepiva imao sam bolove u ruci koja je trajala dva do tri dana te popratne glavobolje koja nije dugo potrajala. Ništa što malo paracetamola nije moglo riješiti. Nakon druge doze nisam imao nikakvih nuspojava", rekao nam je student 4. godine medicine, čije simptome nakon cijepljenja možemo gotovo poistovjetiti s onima koje su nam ranije opisali Sara i Tin.

Nešto drugačije te jače simptome, ipak su imali studenti koji su se cijepili cjepivom AstraZenece. "Imala sam prolaznu zimicu i treskavicu, blagu glavobolju i umor. Simptomi su krenuli 24 sata nakon cijepljenja, a trajali su između 3 i 4 sata", priznaje studentica 4. godine iz Zagreba, piše Dnevnik.hr.

Značajnije i dugotrajnije simptome u odnosu na nju, imao je njezin kolega, također student 4. godine iz Zagreba, upravo nakon što se cijepio cjepivom AstraZenece za koje kaže da je u tom trenutku bilo jedino cjepivo kojim se mogao cijepiti legalnim putem.

"Prva dva dana nakon cijepljenja imao sam povišenu tjelesnu temperaturu do 39,6. Imao sam vrućicu i zimicu, tešku glavobolju i bolove u mišićima. Svi simptomi su prestali početkom trećeg dana nakon što sam primio cjepivo", govori za MojFaks.

Postoji li cjepivo koje bi odbili?

"Ne postoji cjepivo s kojim se ne bih cijepila. Mislim da su sva cjepiva jednako sigurna i učinkovita. Niti jedno cjepivo koje je na tržištu ne bi bilo odobreno od strane stručnjaka medicinara da nije prošlo razno razne testove i kvalifikacije. Ja vjerujem struci, znanje je moć i uvijek sam za to da slušamo struku. Kao što bi trebali vjerovati za bilo što u medicini, to bi tako trebalo biti i za cijepljenje", odlučna je Sara.

Različit stav ima student iz Zagreba koji se također cijepio Pfizerovim cjepivom.

"Svoje mišljenje vezane uz cjepiva različitih proizvođača temeljim na odlukama povjerenstava čelnih organizacija Europske Unije (EMA) i Republike Hrvatske (HALMED). Sukladno s navedenim nisam siguran da bih se odlučio cijepiti s kineskim ili ruskim cjepivom. U slučaju da struka donese pozitivan sud i o tim cjepivima, ne bih se dalje ustručavao", dodaje.

Nuspojave ih nisu poljuljale u stavovima

Nakon nuspojava koje su osjetili, zanimalo nas je - je li njihov stav ostao isti te bi li se opet cijepili da mogu birati, piše Dnevnik.hr.

"Smatram da je cjepivo jedini način da se trenutno stanje promijeni i upravo to svojim primjerom želim pokazati onima koji se još uvijek dvoume. Stoga bih se ponovno odlučio na isto. Istaknuo bih da je za uspješno ispunjavanje nastavnih obaveza i uz volontiranje u jednoj zagrebačkoj klinici takav korak bio nužan kako bih smanjio vjerojatnost daljnjeg širenja bolesti", poručio je student 4. godine iz Zagreba koji se cijepio Pfizerovim cjepivom.

S njim se slaže i studentica koja se cijepila AstraZenecom, a unatoč nuspojavama koje je imala, navodi da ne vidi razlog zašto ne bi prihvatila cjepivo.

I mišljenje predsjednika Studentskog Zbora Medicinskog fakulteta u Rijeci, Tina, ostaje nepromijenjeno.

"I dalje imam isto mišljenje. Apsolutno bih se cijepio s kojim god cjepivom da se to ponudi. I mladi smo i zdravi smo, ne spadamo u nikakve rizične skupine za bilo koju vrstu cjepiva", govori za kraj.