Otok kod Krka krije veliko blago: Ima četiri stanovnika, kupanje je zabranjeno i nema kafića

Nedaleko od Punta, na jugozapadnoj obali Krka, nalazi se jedan od najzanimljivijih otočića na ovom hrvatskom otoku. Usred Puntarske drage, svega oko 750 metara od kopna, smjestio se mali i gotovo potpuno zeleni Košljun.

Otočić je zaštićen kao park-šuma, ali njegova vrijednost daleko nadilazi prirodne ljepote. Na veoma malom prostoru nalaze se franjevački samostan, muzejske zbirke, biblioteka i brojna vrijedna umjetnička djela. Košljun je zbog toga jedno od značajnijih kulturnih i vjerskih mjesta na ovom dijelu Krka.

Do otočića se iz Punta stiže malim brodicama, a vožnja traje svega desetak minuta. Posjetioce odmah dočeka potpuno drugačija atmosfera od one na većini turističkih destinacija na Jadranu. Nema velikih hotela, buke ni uobičajene turističke gužve.

Košljun je poznat i po bogatoj vegetaciji. Na njemu je zabilježeno oko 540 biljnih vrsta, dok je gotovo cijela površina prekrivena gustom zelenom vegetacijom. U njenom središtu nalazi se franjevački samostan u kojem i danas žive redovnici.

Posebnost ovog mjesta je i to što kupanje na Košljunu nije dozvoljeno, osim redovnicima na malom, zatvorenom dijelu obale. Na otoku nema uređenih plaža ni prostora namijenjenih kupanju, pa Košljun nije klasična turistička destinacija za ljetni odmor, već mjesto koje se obilazi zbog mira, prirode, vjerske i kulturne baštine.

Iako se Košljun danas najviše povezuje s franjevcima, historija ovog mjesta seže mnogo dalje u prošlost.

Arheološki nalazi svjedoče o životu na otočiću još prije širenja hrišćanstva. Kasnije su Košljun naselili benediktinci, koji su osnovali opatiju. Svetište Svete Marije Košljunske vremenom je postalo važno vjersko i kulturno mjesto za Krk i okolinu.

U 15. stoljeću otočić su preuzeli franjevci, uz podršku knezova Frankopana. Samostan je obnovljen prema načelima svetog Bernardina Sijenskog, koji je smatrao da redovnici trebaju živjeti podalje od velikih gradskih sredina.

Košljun, okružen morem i šumom, pružao je upravo takve uslove.

Trag Frankopana sačuvan je i danas. U crkvi se nalaze njihovi grbovi, kao i grob Katarine Frankopan s originalnom nadgrobnom pločom.

Biblioteka čuva oko 30.000 knjiga

Jedno od najvećih bogatstava Košljuna nalazi se iza zidova samostana. Samostanska biblioteka čuva oko 30.000 knjiga, među kojima su stara i rijetka izdanja, rukopisi i drugi historijski dokumenti.

Posebno su vrijedne glagoljske knjige i rukopisi, inkunabule, kao i stare pergamene.

Samostan ima i etnografski muzej koji svjedoči o nekadašnjem životu stanovnika Krka. Posjetioci mogu vidjeti makete brodova, drveno posuđe, poljoprivredne alate, opremu za proizvodnju sira, tradicionalne muzičke instrumente, pribor za tkanje, narodne nošnje i keramiku.

Zbirke uključuju i stare novčiće te historijske geografske atlase.

Iako je Košljun mali po površini, njegova prirodna, historijska i kulturna vrijednost čini ga jednim od najzanimljivijih mjesta za posjetu na otoku Krku, piše portal Putni kofer.