Otok Odiseja i drevnih legendi: Mistični Mljet kroz objektiv Borisa Trogrančića

Poznati fotograf Boris Trogrančić je imao priliku posjetiti i nekoliko dana boraviti na mističnom otoku Mljetu.

Kako i sam navodi, ostao je oduševljen prirodom, florom ali i faunom, zelenilom, i bogatom istorijom ovog drevnog mjesta. Također, tu su i brojne legende i mitovi koji sežu u daleku prošlost, a dio atmosfere sa ovog jadranskog bisera ovjekovječio je svojim objektivom.

Otok na krajnjem jugu hrvatskog Jadrana, dug oko 37 kilometara, oblikovan morem, krškim stijenama i gustim mediteranskim šumama. Njegova historija seže duboko u prošlost. Tragovi ljudske prisutnosti na otoku stari su hiljadama godina, a kroz stoljeća Mljet su oblikovali Iliri, Rimljani, Slaveni i Dubrovčani.

Trending

CIK neće pokrenuti postupak zbog odluke Vlade RS da pred izbore dijeli pomoć penzionerima

U 12. stoljeću benediktinci podižu svoj samostan na otočiću usred Velikog jezera, čije se kamene zidine i danas uzdižu iznad mirne vode. Upravo su Veliko i Malo jezero među najprepoznatljivijim prirodnim obilježjima Mljeta. Iako ih nazivamo jezerima, zapravo su morski zaljevi povezani s otvorenim morem uskim kanalima.

Okružena šumama alepskog bora i mediteranskim raslinjem, njihova mirna površina stvara jedan od najposebnijih pejzaža Jadrana. Zapadni dio otoka danas je zaštićen kao Nacionalni park Mljet — prostor u kojem se more, šuma i kamen gotovo neprimjetno stapaju u jednu cjelinu. Ali Mljet nije samo otok prirode. On je i otok legendi.

Prema antičkoj tradiciji, upravo se ovdje odvijala priča o Odiseju i nimfi Kalipso. Na južnoj obali nalazi se pećina koju stoljećima prati predaja o Odisejevom boravku na otoku. Otvorena prema moru, iznad i ispod njegove površine, ona danas predstavlja jedno od najmističnijih mjesta Mljeta.

Dok svjetlost prolazi kroz modrinu i nestaje u dubini, lako je razumjeti zašto su ovakva mjesta još od antičkih vremena bila izvor priča, mitova i legendi.