Utrka u naoružanju Hrvatske i Srbije: Šta to znači za generalnu sigurnost?

Hrvatska i Srbija posljednjih godina značajno ulažu u modernizaciju svojih oružanih snaga. Hrvatska, između ostalog, nabavlja 44 tenka Leopard 2A8, haubice CAESAR, kamione TATRA, raketne sisteme HIMARS i Chunmoo, dok je već uvela avione Rafale, oklopna vozila Bradley i dronove Bayraktar.

U fokusu su i sistemi za borbu protiv bespilotnih letjelica. Za 18 južnokorejskih sistema Chunmoo Hrvatska je izdvojila 435 miliona eura (850 miliona KM) bez PDV-a.

Ni Srbija ne zaostaje u jačanju vojnih kapaciteta. Beograd je ugovorio nabavku 12 aviona Rafale, kineskih sistema protivzračne odbrane HQ-22 i HQ-17 te izraelskog raketnog sistema PULS. Istovremeno, Srbija razvija i vlastitu vojnu industriju, kroz sisteme poput samohodne haubice Nora B-52, oklopnih vozila Lazar i Miloš te protivzračnog sistema PASARS.

Trending

Dragan Bursać: Novi američki ambasador i stara bosanska bolest čekanja Amerike!

Vanjsopolitički analitičar Božo Kovačević za 24sata ocijenio je da se na prostoru Hrvatske i Srbije može govoriti o svojevrsnoj lokalnoj utrci u naoružavanju, ali i da je ona dio mnogo širih promjena u međunarodnom sigurnosnom okruženju. Prema njegovom mišljenju, slabljenje međunarodnih sigurnosnih mehanizama dodatno otežava rješavanje sukoba i povećava potrebu za diplomatskim djelovanjem.

Kovačević odnose Zagreba i Beograda dijelom opisuje kroz koncept sigurnosne dileme. Prema toj teoriji, potezi jedne države usmjereni na jačanje vlastite sigurnosti druga strana može protumačiti kao prijetnju, zbog čega i sama povećava vojna ulaganja. Takav proces može dovesti do spirale međusobnog jačanja vojnih kapaciteta, dok bi se napetosti, prema njegovom stavu, mogle smanjivati kroz dijalog, ekonomsku saradnju i intenzivniju diplomatiju.

Kada je riječ o širem političkom kontekstu, Kovačević posebno govori o konceptu "srpskog svijeta", koji smatra važnim za razumijevanje dijela dugoročnih političkih ciljeva Beograda. Hrvatska je članica NATO-a i Evropske unije, dok Srbija zadržava vojnu neutralnost. Ipak, obje zemlje ulažu u borbene avione, protivzračnu odbranu, raketne sisteme, oklopna vozila i bespilotne platforme, pa se njihova vojna modernizacija sve češće posmatra u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije u Evropi.