Njemački kancelar stopirao obaveze i hitno leti kod Vučića?

Nakon godina provedenih u diplomatskom zapećku, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno je katapultiran u središte političke pozornosti zahvaljujući golemom apetitu Europske unije, a posebno Njemačke, za sirovinama potrebnim za izradu električnih vozila.

Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak, 19. jula, otputovati u neočekivanu posjetu Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU-a i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a, navodi ugledni medij istićući da su informaciju dostavili ljudi upućeni u posjetu Beogradu, zatraživši pritom anonimnost.

Politico ističe činjenicu da je Vučić dosad bio uglavnom izoliran od strane europskih čelnika zbog koketiranja s Rusijom i Kinom, napetosti na Kosovu i zbog sumnji u izbornu prevaru.

Ali, tvrde, Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU-u, ima veliki interes za osiguravanje litija — posebno unutar Europe kako bi smanjila svoju ovisnost o Kini. Neobično je, međutim, da Scholz ide na ovakav izlet u tako kratkom roku, ističući i da je ured njemačkog kancelara odbio komentirati posjetu.

Srbijanska vlada najavila je u utorak, 16. jula, da će ponovno pokrenuti radove na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje, nakon prošlosedmične presude ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje rudarske operacije.

Vučić je prije dvije godine zbog masovnih prosjeda bio prisiljen zaustaviti projekt i poništiti licencu doodijeljenu britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto.

Prošlog je mjeseca za Financial Times Vučić rekao da će rudnik, čije otvaranje očekuje 2028. godine, proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. To bi bilo jednako 17 posto proizvodnje električnih vozila u Europi ili 1,1 milion automobila.

Kako piše Politico, o putu u Beograd razmišlja i Ursula von der Leyen, ali je njeno sudjelovanje neizvjesno s obzirom na to da joj još nije potvrđen drugi mandat te da joj slijedi glasanje u Europskom parlamentu u četvrtak.

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da bi izgradnja rudnika mogla dovesti do uništavanja staništa i zagađenja vode. Mnogi u Srbiji također strahuju od potencijalnog raseljavanja stanovnika u tom području.