Nacionalisti žele preko Praljka Hrvatima nametnuti kolektivnu krivicu

Juratović je objavio članak na portalu IPG (Međunarodna politika i društvo), čiji je izdavač njemačka Fondacija Friedrich Ebert  i navodi da su u centru Zagreba bile zapaljene svijeće, “ne zato što je advent nego u sjećanje na jednog osuđenog ratnog zločinca”.

"Praljak je svojim samoubistvom dobio svjetsku pažnju i time oduzeo prostor žrtvama zločina za koje je osuđen", ocijenio je Juratović.

Piše da se o presudi u Hrvatskoj “diskutira s visokim emocijama i kontroverzno” te kao negativan primjer navodi reakciju premijera Andreja Plenkovića, prenosi Index.hr.

Stvara se negativno raspoloženje prema međunarodnim institucijama

59-godišnji Juratović - inače rođen u Koprivnici, od 1974. živi u Njemačkoj - ističe da je “posebno perfidno i nespojivo s jednom demokratskom i pravnom državom što su konzervativci pokrenuli manipulativnu debatu kako je hrvatski narod kolektivno kriv za politiku Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini”.

U tom kontekstu Juratović kritizira i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je naglašavala da haškom presudom nije osuđen cijeli hrvatski narod, iako toga u samoj presudi uopće nema.

Nacionalisti su presudu iskoristili da guranjem ideje kolektivne krivice u prvi plan hrvatski narod predstave kao mučenike, s ciljem da u narodu stvore negativno raspoloženje prema međunarodnim institucijama, piše Juratović.

S druge strane, Juratović pojašnjava da je pozitivan aspekt haške presude hercegovačkoj šestorci to što se u javnosti počelo govoriti o zločinima koje su u ratu u BiH počinili Hrvati i Bošnjaci, s obzirom na to da se dosad najviše pisalo o zločinima koje su počinili Srbi, koji i jesu počinili najviše zločina. “I u Republici Srpskoj slave ratne zločince”, podsjeća Juratović.

Zabrinjavajućim smatra i što dio hrvatske javnosti, kao i neki crkveni predstavnici, sve one koji se ne slažu s njima prozivaju kao izdajnike, dok zločince slave kao heroje, a žrtve vlastitog naroda koriste u marketinške svrhe.

U Hrvatskoj se događa “opravdavanje, umanjivanje i marginalizacija počinjenih zločina” te se nekritički slavi “obrambeni rat koji se naziva Domovinski”. Prevladava perspektiva pozicije žrtve, piše Juratović, te se forsira narativ po kojem je Hrvatska u BiH samo branila Hrvate.

Zbog nacionalizma i loše ekonomske situacije ljudi napuštaju regiju

“Svi zločini onih koji su bili uključeni u ratove moraju biti osuđeni”, izjavio je njemački političar hrvatskog porijekla i poziva da se “priznaju i zločini koje su počinili pripadnici vlastitog naroda”.

Dosadašnje poricanje krivnje ostavlja negativne posljedice na cijelu regiju, konstatira Juratović, te dodaje: “Nacionalistički smjer iz kojeg proizilazi i loša privredna situacija razlozi su zašto mnogi ljudi odlaze živjeti u inozemstvo. Građane kojima je politika oduzela pravo na mišljenje sve teže je oduševiti napuhanim nacionalističkim parolama.”

Negativno se ocjenjuje i nacionalistička politika po kojoj bi se u BiH trebao uspostaviti treći entitet, što bi dovelo do novih nemira u ionako nestabilnoj državi.

Juratović upozorava i da se EU nedovoljno angažira u BiH, te time otvara sve veći prostor utjecajima SAD-a, Rusije i Turske na Balkanu.

“Zapadni Balkan postao je zona međunarodnog eksperimentiranja. Odnos prema regiji je lakmus test za EU. Vrijeme je da se Europa kao mirovni projekt iskaže ozbiljno i na Balkanu”, zaključuje svoj tekst Josip Juratović.