Kupovina u Bosni za njih je spas: Pogledajte koliko novca su Hrvati ostavili u BiH u ovoj godini

Iako su od 1. januara ove godine, nakon što je Hrvatska postala članica Šengena, zadužena za čuvanje vanjske granice Evropske unije, kontrole na graničnim prelazima prema trećim zemljama pooštrene, Slavonci i dalje rado odlaze u kupovinu u susjednu BiH, ali vrste i količine robe koju mogu unijeti u Hrvatsku znatno su ograničene.

 Brojke ipak pokazuju rast potrošnje.

Prema dostavljenim podacima s pet bosanskohercegovačkih graničnih prelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, u proteklih su osam mjeseci "preko Save" potrošili oko 9.3 miliona eura i podnijeli ukupno 58.250 zahtjeva za povrat PDV-a, u iznosu od približno 1.35 miliona eura. Poređenja radi, lani je u istom periodu ukupna potrošnja iznosila oko osam miliona eura, a zahtjeva za povrat PDV-a bilo je 48.880.

Strani državljani za sve potrošeno, osim za iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duvana, ostvaruju pravo na povrat PDV-a od 17 posto. Samim tim su iznosi koje Slavonci ostavljaju u BiH puno veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat PDV-a. Najviše zahtjeva, njih 21.081, podneseno je na graničnom prelazu Orašje, gdje je zatražen povrat poreza na ukupnu potrošnju u iznosu od oko 3.3 miliona eura. Prema broju zahtjeva slijede Šamac (11.789), Brčko (10.619), Gradiška (9381) i Brod (5380).

Prema podacima koje je dostavio Dženan Kovačević iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, strani državljani su u prvih osam mjeseci 2023. kupili robe u vrijednosti od približno 24.4 miliona eura. Prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli su 161.187 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 3.5 miliona eura.

Najčešće je riječ o robi široke potrošnje. Ti pokazatelji govore da je potrošnja povećana za gotovo tri miliona eura u odnosu prema istom periodu lani, kada je iznosila 21.3 miliona eura. Tada je zatraženo približno 3.1 milion eura povrata PDV-a.

Granični prijelaz Orašje jedan je od najfrekventnijih između Hrvatske i BiH. Prema službenim podacima, preko njega je u 2022. godini prešlo više od 2.1 miliona osoba, gotovo 1.1 milion putničkih vozila i više od 121 hiljadu teretnih vozila.

Postojeći most Županja - Orašje, koji spaja dvije savske obale, zbog nedovoljnog kapaciteta, jer ima samo dvije trake za promet vozila, postao je usko grlo u prekograničnom putnom prometu. Na sjednici u Zagrebu krajem juna Vlade dviju država podržale su inicijativu za zaključivanje Sporazuma o saradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save na graničnima prelazima Orašje (BiH) – Županja (RH) i Brčko (BiH) – Gunja (RH).

Odluka o izgradnji donijeće se na temelju izvještaja zajedničkog radnog tijela, koje će na temelju provedenih analiza ispitati ekonomsku i privrednu potrebu te opravdanost izgradnje novih mostova. Biće dužno u roku od šest mjeseci Vladi RH i Vijeću ministara BiH dostaviti izvještaje o provedenim aktivnostima, te prijedlog rješenja o izgradnji novih mostova, ako ju ocijeni opravdanom, ili, u suprotnom slučaju, negativno mišljenje.

Detaljnim uputstvima Carine o vrsti i količinama robe propisano je šta se tačno iz BiH smije unijeti u Hrvatsku. Ne smije se nositi meso ni mliječni proizvodi, ograničena je količina voća, povrća i jaja, kao i proizvoda od jaja i meda. Smije se, primjera, prenijeti 20 kilograma ribe, ali ne i pašteta. U RH može se unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa ili 50 grama duvana, navodi Poslovni. Za one koji se na granici odluče kockati i pokušaju nelegalno unijeti robu, propisane su rigorozne kazne, koje za fizičke osobe iznose od 398.17 evra do 13.272,28 evra.

Slavonci preko granice najviše kupuju pivo, sokove i duvan.