Karta napada morskih pasa: U Jadranu je poginulo 11 kupača

Radiosarajevo.ba
Karta napada morskih pasa: U Jadranu je poginulo 11 kupača
Podaci organizacije Shark Research Institute navode da su, otkako se vode službene statistike, morski psi u Jadranskom moru pobili 11 kupača, od čega je na hrvatskom dijelu Jadrana stradalo devet ljudi.

Prvi napad morskog psa na čovjeka kojem se može ući u trag dogodio se u Trstu 1. septembbra 1868. Bila je riječ o kupačici na koju je naletio veliki bijeli. Lokalne vlasti su potom izdale prvo takvo upozorenje kupačima. Sljedeća dva napada uslijedila su tek 1907. Prvo su američki mediji 12. avgusta izrazito senzacionalistički izvijestili da je morski pas u Krčkom zaljevu rastrgao izvjesnog Josefa ili možda Josipa Šljivovića i neimenovanu školsku učiteljicu. Samo dva dana poslije pisali su i da je u Sućuraju na Hvaru, daleko od obale, morski pas neutvrđene vrste ubio plivačicu. Ostalo je nejasno je li bila riječ o istoj ribi.

U Kraljevici je pak 21. avgusta 1934. 17-godišnja Verica Novak iz Ljubljane plivala daleko od obale. Ribari su joj stali dovikivati da joj se približava peraja, ali ih ona nije čula. Nestala je u moru i tijelo joj nikada nisu našli. Sumnjalo se na velikog bijelog. Krvavi niz se nastavio tek 1955., ali s dvije pogibije u jednom ljetu. Izvjesni student Romašević iz Beograda plivao je 15. juna kod Budve s dvojicom prijatelja kad je na njih nasrnuo veliki bijeli dužine čak 6,5 metara. Morski pas je mladića pregrizao napola, a iako je obalna straža čak i pronašla ribu i stala je progoniti, uloviti je nije uspjela.

1907.08.12.a.R-Silvovic by Vesna Gubo on Scribd

Loading...

Uslijedio je 26. avgust u Opatiji. 32-godišnja Njemica Carla Podzun iz Augsburga plivala samo nekoliko metara od obale, dok su njen suprug, dvojica sinova i desetak drugih kupača ležali na plaži. Iznenada je stala zapomagati kad ju je morski pas napao prvi put. Do sljedećeg napada niko nije stigao reagirati, pa ju je morski pas odvukao u dubinu. Opet u Opatiji, 24. septembra 1961., i opet student iz Beograda 19-godišnji Sabit Plana plivao je rano poslijepodne s još sedmoricom prijatelja nekih 100 metara od obale. Imao je nesreću da veliki bijeli zgrabi baš njega i otrgne mu obje noge i dio ruke.

Kod Bakra se 33-godišnji češki turist Josef Treliac čak umalo i izvukao. On je 16. avgusta 1966. plivao uz mreže za tune, kad ga napao veliki bijeli kojem su tune prirodni plijen. Treliac je umro u riječkoj bolnici. Još jedan turist, 34-godišnji Poljak Stanislav Klepa, plivao je s prijateljem Ryzardom Spartinskymkod Ike u Istri 5. septembra 1971. Veliki bijeli ga je napao i odgrizao mu dio noge. Netko im je čamcem brzo priskočio u pomoć, no Klepa je iskrvario.

Loading...

I, konačno, 10. avgusta 1974. u 15 sati u Lokvi Rogoznici kod Omiša, veliki bijeli od pet metara zgrabio je 21-godišnjeg Nijemca Rolfa Schneidera. U pomoć mu je priskočio Talijan Vittorio Solinghi, hrabro napao psinu i čak izvukao mladića na obalu. Schneider je ostao bez dijela noge te je na plaži umro od iskrvarenja.

Otada je zabilježen još samo napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka kod Visa 2008. Krvoločna psina zgrabila ga je za lijevu nogu i gotovo je odgrizla. Do kosti mu je rastrgala mišić potkoljenice, teško ozlijedila arteriju i živce koji drže o pokreću stopalo. Vojni specijalac i instruktor ronjenja Slovenske vojske iz Bleda imao je sreće. Iako doživotni invalid, uspio je spasiti živu glavu iz ralja opake životinje.

Iako su hrvatski znanstvenici tvrdili da je podvodnog ribolovca ugrizla morska psina privučena krvlju koju je ispuštala tek ulovljena riba, Pesek to opovrgava, piše 24sata.hr.

Stradali samo turisti

Sudeći po nizu novinskih izvještaja, sve do jednog stradalog bili su turisti. Otkako se, dakle, vode službene evidencije, morski psi u Jadranu nisu na smrt rastrgali ni jednog jedinog Istrijana, Kvarnerca ili Dalmatinca.

Kako nije logično pretpostaviti da bi ove zubate ribetine bile nacionalno isključive, razlozi koji su doveli do jezivih pogibija očito se moraju kriti u rizičnom ponašanju kupača u moru. Drugim riječima, nije kriva priroda nego ljudi. Čovjek nije prirodan plijen morskom psu, a nije im ni nešto ukusan, kažu stručnjaci.

U Jadranu oko 29 vrsta morskih pasa

U svijetu danas ima oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak 20 vrsta. Samo dvije su potencijalno opasne za čovjeka - psina dugonosa i velika bijela psina.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak