Izbori u Crnoj Gori: Milo Đukanović se vraća na političku scenu?

Prvi put od početka višestranačja u Crnoj Gori, ne daju se šanse za pobjedu Demokratskoj partiji socijalista (DPS), već Pokretu Evropa sad (PES), novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića i mladog čelnika te stranke Milojka Spajića, za kojeg se predviđa da će biti budući crnogorski premijer.

Prema anketama, DPS stoji odmah iza PES-a, stvarajući realne izglede da se ta dugogodišnja vladajuća stranka ponovo vrati na vlast, nakon nepune tri godine u opoziciji.

„Reformisani DPS se pozicionira kao neko ko bi za PES trebao biti poželjniji partner u budućoj vlasti, u odnosu na Demokrate i Ujedinjenu reformsku akciju“, kaže Marko Pejović iz nevladine organizacije UZOR.

„Ta koalicija bi bila mač s dvije oštrice za PES. Od samog osnivanja su kampanju temeljili na borbi protiv DPS-a. Ukoliko žele stabilnu vladu, možda neće imati izbora“.

Izgledan povratak Đukanovića

Pokažu li se ankete tačnim, bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović ponovo bi mogao postati jedna od najznačajnijih političkih figura u zemlji, barem iz sjene, iako je formalno istupio iz DPS-a nakon poraza na predsjedničkim izborima prije dva mjeseca.

Đukanović je bio predsjednik stranke od 1998. godine, kada je preuzeo čelnu poziciju od dotadašnjeg predsjednika Momira Bulatovića, koji je odvojio svoje partijsko krilo ostajući lojalan Slobodanu Miloševiću.

U naredne skoro tri decenije koliko će se smjenjivati na poziciji premijera i predsjednika države, Crnu Goru je uveo u NATO dajući joj stabilnost na hirovitom Balkanu, istovremeno odmičući najviše od svih zemlja regije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Uprkos tome, na parlamentarnim izborima 2020. godine porazila ga je tadašnja opozicija, koja je nastupila u tri koalicije, a predvodili su je Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, šaljući Đukanovićev DPS u opoziciju prvi puta nakon tri desetljeća.

Sam Đukanović izgubio je potom na predsjedničkim izbora od Milatovića, nepune tri godine kasnije. Đukanovićevoj politici opozicija je spočitavala korupciju i nizak životni standard.

Populistički program Evrope sad

I Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj vladi nastaloj nakon izbora u augustu 2020, kada je Đukanovićev DPS poražen.

Oni su u februaru 2022. osmislili populistički program Evropa sad, kojim su, smanjivanjem doprinosa za zdravstveni sistem, minimalne plaće u Crnoj Gori podigli s 220 na 450 eura (429 na 879 KM). 

Iako je nedugo nakon toga njihova vlada pala, Milatović i Spajić su, na krilatici njihovog finansijskog projekta, osnovali politički Pokret Evropa sad, koji bi mogao, procjene su analitičara, na parlamentarnim izborima dobiti podršku do 30 posto birača. PES podržava evropske integracije Crne Gore.

Kolika je trenutna popularnost tih političara nove generacije pokazali su predsjednički izbori prije dva mjeseca, kada je Milatović sa 60 posto podrške dominantno pobijedio Đukanovića.

Razlaz desne koalicije

Đukanovićev DPS ovog puta u izbornu trku ulazi s podmlađenim političkim sistemom, a listu predvodi mladi Danijel Živković, šef zastupničkog kluba te stranke i vršitelj dužnosti stranačkog predsjednika. Na listi nema nikoga od starih Đukanovićevih kadrova, a u koaliciju su tradicionalno pozvali Socijaldemokrate, Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca. Procjene su da bi mogli osvojiti 20-ak posto glasova.

Na izborima će u koaliciji nastupiti i stranke centra – Ujedinjena reformska akcija (URA), aktuelnog premijera Dritana Abazovića, te Demokrati, nekadašnjeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Procjenjuje se da bi mogli imati podršku 10-ak posto birača.

Prosrpski i proruski Demokratski front, koalicija tri stranke, prestao je postojati, nakon što se Pokret za promjene Nebojše Medojevića odlučio za samostalan nastup.

Druge dvije stranke te koalicije, Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nastavile su saradnju i u koaliciji “Za budućnost Crne Gore” nastupaju na izborima. Procjena je da bi te dvije stranke mogle doći do 15 posto podrške, dok će Medojevićev pokret biti na ivici cenzusa.

Stranke manjina uglavnom nastupaju samostalno.

Abazović ugrozio koaliciju

Premda bi PES možda u novoj vladajućoj većini nakon nedjeljnih izbora možda radije vidio Demokrate Alekse Bećića ili URA-u Dritana Abazovića, čini se da je Abazović tu potencijalnu koaliciju već ugrozio u predizbornoj kampanji, optužujući PES-ovog čelnika Spajića za kriminal.

„PES će u konačnici morati odlučiti da li će ići sa onima kojih ih proglašavaju prevarantima [URA] ili će ići na sigurniju opciju kroz saradnju sa reformisanim DPS-om“, kaže Pejović „Ipak, ostavio bih prostora da vidimo na koliko procenata može ići PES. Možda u konačnici i ne budu imali potrebe za Demokratama, URA-om ili DPS-om. Možda većinu nadomjeste nekim manjim partijama koje eventualno pređu cenzus i uđu u crnogorski parlament“.

Kako god bude izgledala buduća crnogorska parlamentarna većina, novinarka Vijesti Biljana Matijašević vjeruje da će zadržati prozapadni vanjskopolitički kurs Crne Gore.

„Proruske stranke će teško imati kapacitet da uđu u vlast“, kaže Matijašević. To bi moglo oslabiti ruski utjecaj u Crnoj Gori, piše Al Jazeera.