Izbori u Crnoj Gori u sjeni afere u čijem je središtu južnokorejski "kralj kriptovaluta"

0
Radiosarajevo.ba
Izbori u Crnoj Gori u sjeni afere u čijem je središtu južnokorejski "kralj kriptovaluta"
Foto: EPA-EFE / Šta će odlučiti građanke i građani Crne Gore?

Građani Crne Gore sutra glasaju na parlamentarnim izborima na kojima se, po anketama, očekuje pobjeda partija centra ali su se one žestoko posvađale zbog afere u čijem je središtu južnokorejski "kralj kriptovaluta".

U Crnoj Gori se sutra održavaju vanredni parlamentarni izbori nakon kojih će zemlja dobiti novu Vladu, deset mjeseci otkad je oborena ona aktuelnog premijera Dritana Abazovića.

Očekuje se nova "podjela karata" u parlamentu u kojem bi, po anketama, najviše mandata trebalo da dobije Pokret Evropa sad(PES) Milojka Spajića, a čiji je kandidat Jakov Milatović nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima.

Iskusni mehaničar poručio vozačima: ‘Ne bacajte novac, ovaj beskoristan dodatak vam ne treba‘

Iskusni mehaničar poručio vozačima: ‘Ne bacajte novac, ovaj beskoristan dodatak vam ne treba‘

Drugo mjesto mogla bi zauzeti koalicija oko Demokratske partije socijalista (DPS), koju predvodi Danijel Živković, a značajan broj glasova prognozira se i koaliciji Demokrata i Abazovićeve URE te prosrpskoj koaliciji Za budućnost Crne Gore, na čelu s Milanom Kneževićem.

Tradicionalno, u parlament bi trebalo da uđu i manjinske Bošnjačka i albanske partije te Hrvatska građanska inicijativa (HGI), dok se ostalih sedam lista bori za cenzus. Prilično je sigurno da niko neće osvojiti apsolutnu većinu pa će za novu Vladu biti potrebna vjerovatno višečlana koalicija, piše Deutsche Welle.

Afera u posljednjoj sedmici kampanje

Uoči izbora, mnogi analitičari su projektovali da će buduću Vladu činiti Evropa sad, koalicija Demokrata i URE, manjinske i eventualno još neke manje partije, ako pređu cenzus.

Dritan Abazović
FOTO: AA: Dritan Abazović

Međutim, u posljednjoj sedmici kampanje otvorena je velika afera u kojoj je Abazović optužio Spajića za sumnjive veze sa južnokorejskim "kraljem kriptovaluta" Do Kvonom, koji je optužen za međunarodnu prevaru tešku 40 milijardi dolara. On je uhapšen u Crnoj Gori krajem marta i nalazi se u pritvoru a traže ga Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD).

Kvon je navodno iz pritvora poslao pismo Abazoviću u kojem opisuje svoje navodne veze sa Spajićem, a tvrdi i da mu je finansirao ranije predizborne kampanje. Abazović je hitno sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost i pozvao Tužilaštvo da reaguje dok Spajić demantuje optužbe. Sve to dovelo je do razmjene teških optužbi između Evrope sad i URE.

Politička analitičarka Ana Nenezić smatra da afera svakako zahtijeva istragu: "Međutim, ta istraga treba biti sprovedena od strane nadležnih organa, bez prateće dramatizacije od strane držalaca najviših državnih funkcija, i bez njenog stavljanja u funkciju obračuna sa političkim konkurentima."

Slično misli i politička analitičarka Milena Bešić koja smatra da je Abazovićevo sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost - flagrantni primjer zloupotrebe funkcije i imaće reperkusije na odnose između PES-a i URE, koji su viđeni kao partneri u budućoj vlasti: "Što se tiče utjecaja optužbi na izborni rezultat - na one koji su već opredijeljeni neće imati uticaj i to smo vidjeli u slučaju predsjedničkih izbora kada je Spajić diskvalifikovan iz trke ali je korist imao drugi PES-ov kandidat, novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Međutim, nije isključeno da će se dio neopredijeljenog biračkog tijela pokolebati."

Nenezić, pak, smatra da će, bez jasnih dokaza i stava Tužilaštva, birači ovo tumačiti kao manevar da se naškodi rejtingu PES-a, dok će štetu pretrpjeti URA i Demokrate, i to zbog tajminga i načina komunikacije jednog ovako ozbiljnog pitanja, van sistema nadležnih institucija.

Milojko Spajić
Foto: Vlada Crne Gore: Milojko Spajić

Nakon teških optužbi između URE I PES-a postavlja se pitanje - je li sada moguća njihova postizborna koalicija u budućoj Vladi? Pojedini funkcioneri PES-a najavili su da zbog ovoga neće biti saradnje s Abazovićem jer im montira aferu, kako bi uhapsio Spajića.

"Čak iako uspiju da se dogovore radi formiranja većine, možemo očekivati međusobne razmirice. Zbog toga će ponovo ispaštati reformski procesi, sa kojima smo debelo u zaostatku, a na kraju priče kao i uvijek, i građani", poručuje Bešić.

Nenezić vjeruje da će razrješenje ovog slučaja biti ključan faktor za pregovore oko sastava naredne Vlade.

"Jasno je da će PES biti najjači nakon izbora i biti u prilici da postavlja uslove. Vjerujem da će ostale partije biti otvorene da ih ispune i participiraju u narednoj Vladi, svaka iz različitih razloga. Ako se optužbe na račun Spajića pokažu netačnim, vjerujem da bi Demokrate bile spremne za saradnju sa PES, i bez URE, kao koalicionog partnera", smatra Nenezić.

Buduća Vlada (ne)stabilna?

Inače, kampanja za izbore protekla je u znaku populističkih obećanja vodećih partija koje su redom najavile povećanje plata, penzija i socijalnih davanja ali nisu objasnile odakle novac za sve to. Identitetska pitanja ostala su uglavnom u drugom planu, s izuzetkom koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je opet poručivala da ne dâ Kosovo.

Nenezić kaže da promjena fokusa kampanje predstavlja značajan pomak u političkoj kulturi zemlje.

"Ipak, treba biti jako oprezan jer ovakav fokus može takođe pružiti priliku populističkim strankama koje koriste velika i neostvariva ekonomska obećanja kako bi privukli birače, koristeći frustracije građana povezane s ekonomskim nejednakostima i nezaposlenošću, nudeći brza i jednostavna rješenja koja su često nerealna", objašnjava Nenezić.

Koje će stranke u Skupštinu Crne Gore?
Foto: BIRN BiH: Koje će stranke u Skupštinu Crne Gore?

Bešić dodaje da je PES prebacio fokus kampanje sa identitetskih na pitanja životnog standarda jer im je to donijelo uspjeh na lokalnim izborima prošlog oktobra ali i na predsjedničkim, u aprilu ove godine.

"Dobro je što smo promijenili fokus, ali će političari imati problem sa povjerenjem, ako se obećanja ne ispune", upozorava Bešić.

Svoje mjesto u Vladi sa strane mjerka i koalicija Za budućnost Crne Gore iako se Zapad otvoreno protivi tome. S druge strane, u DPS-u, koji je vladao državom 30 godina, poručuju da bez njih nema stabilne Vlade ali je mnogo realnije da će ostati u opoziciji.

"Sastav Vlade zavisi od krajnjeg izbornog rezultata ali ni DPS, ni koalicija Za budućnost Crne Gore, nisu promijenili narativ i opredjeljenja koja su ključna za njihov koalicioni kapacitet", kaže Bešić.

Nenezić ne vidi prosrpsku koaliciju u novoj Vladi zbog kampanje u kojoj su, kaže, radikalizovali svoj politički izraz, insistirajući na pitanjima kao što su državno-pravni status Kosova, saradnja sa Srbijom, nipodaštavanje crnogorskih institucija: "Vjerujem da su samo dodatno olakšali poziciju ostalim političkim subjektima da naprave odstupnicu od te koalicije. Što se tiče saradnje sa ostalim subjektima, vjerujem da su sada sve opcije na stolu, a da će odluka zavisiti od Evrope sad - u kojem pravcu žele ići."

Nakon pada dvije Vlade u samo pola godine, Nenezić zaključuje da građani Crne Gore zaslužuju političku stabilnost ali da je vjerovatno neće dobiti: "Strahujem da ni nakon ovih izbora stabilnost neće biti moguća, što bi moglo rezultirati novim izborima u kratkom roku od godinu do godinu i po dana."

I Bešić dijeli sličan stav, te zaključuje: "Politička stabilnost je ishod kome se svi nadamo i zbog čega su prijevremeni parlamentarni izbori bili toliko potrebni. Međutim, imajući u vidu trenutne međupolitičke konstelacije, ne mogu biti optimistična u tom pogledu."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije