Historija potresa u Hrvatskoj: Najjači imao magnitudu 7,6 stepeni, poginulo tri hiljade ljudi

Svaki jači potres budi sjećanja na prethodne, a još nam je svima u koletkivnoj memoriji svježe ono što je Republiku Hrvatsku zadesilo 2020. godine.

Hrvatska će tu godinu pamtiti ponajviše po dva razorna potresa: prvi je bio u Zagrebu, najjači magnitude 5,5 po Richteru - 22. marta, a drugi, najgori, bio je u Petrinji, 29. decembra magnitude 6,2 po Richteru.

U zagrebačkom potresu poginula je jedna osoba, a u potresu kod Petrinje poginulo je sedam osoba.

Najjači potres pogodio je Hrvatsku u 17. stoljeću. Dubrovnik je 6. aprila 1667. godine treslo 7,6 po Richteru. U dotadašnjoj povijesti to je bila najveća katastrofa – velik dio grada bio je uništen i oštećen, grad se sporo oporavljao. Poginulo je oko tri hiljade ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom.

Isto to Dubrovačko područje pogodio je 1996. potres jačine 6 po Richteru i uzrokovao je ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.

Zagreb je veliki potres jačine 6,3 po Richteru, pogodio 1880. Dobar dio grada bio je razrušen. Mnogo ljudi je ozlijeđeno, neki lakše, neki teže, a dvoje ljudi je poginulo, ljudi bez krova nad glavom bili su smješteni u barakama.

Poginula djevojčica

U potresu je stradala i zagrebačka katedrala. Nekoliko godina kasnije, tačnije 1906. godine, Zagreb su pogodila dva potresa – prvi jačine 5,5, a drugi 6,1 po Richteru.

Zadnji jači dogodio se 22. marta 2020.

Najjači, ujedno i prvi potres tog nesretnog jutra oko 6 sati i 20 minuta, bio je magnitude 5,5 po Richteru. Poginula je djevojčica. 

Kod Sinja i Trilja je i 1898. zabilježen je jak potres. Magnituda mu je procijenjena na 6,7 po Richteru, dok mu je intenzitet bio IX° Mercalli-Cancani-Siebergove skale. Poginulo je šest ljudi.

Razoran potres zatresao je područje u 5 sati i 17 minuta, a najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić.

Područje Pokupskog, mjesta koje se nalazi blizu Petrinje, pogodio je veliki potres 1909. godine, i to magnitude 6,0. Upravo je nakon tog potresa hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić ostvario svoje veliko otkriće postojanja zemljine kore.

Knin, Jelsa

Prema pregledu koji je 1966. objavio hrvatski seizmolog Dragutin Cvijanović, potresi magnitude 6,2 dogodili su se 2. januara 1906. u Kašini kod Zagreba, 30. maja 1925. pored Knina i 20. jula 1937. u Jelsi na Hvaru, piše Slobodna Dalmacija.

Također, potresi razorne jačine 6,2, dogodili su se 27. marta 1938. na Bilogori te 13.aprila 1964. na Dilj gori.

Imotska krajina tresla se u toku Drugog svjetskog rata 1942. godine, magnituda potresa bila je 6,2 po Richteru, a dvadeset godina kasnije, u januaru 1962. potres iste snage prodrmao je Makarsko primorje.

U prvom udaru ozbiljno je napukla makarska riva u duljini 700-tinjak metara, no to je bio tek početak katastrofalna dvije sedmice u kojima se zemlja tresla još 54 puta.

Oštećeno je oko 11 hiljada stambenih objekta, a 13.291 stanovnika ili 13 posto ukupnog stanovništva ostalo je bez krova nad glavom.

Stradao Ston

Tlo je 1996. godine podrhtavalo na Pelješcu kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali. 

Na kraju, jedan od najrazornijih potresa u posljednjih 100-ak godina na ovom području Europe zasigurno je ovaj kojeg ćemo, nažalost, još dugo pamtiti. Potres kod Petrinje, kao jača reakcija na dan ranije, dogodio se 29. decembra.

Bio je magnitude 6,2 po Richteru, preminulo je sedam osoba, brojni su ozljeđeni, gotovo da nema kuće koja nije stravično oštećena i gotovo su svi ostali bez krova nad glavom.

"Intenzivne serije"

"Što se tiče potresa koji su se dogodili u posljednjih par dana, mogu reći da su prilično uobičajeni. S vremena na vrijeme se dogode malo intenzivnije serije, ali to nije ništa izvan okvira nekakve očekivane seizmičnosti ovog područja.

Ovi događaji na području Srbije i potres u blizini Trogira od jutros nisu niti na koji način povezani jer su to relativno mali potresi udaljeni više stotina kilometara", rekao je za Jutarnji u srijedu seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

"Do svih ovih potresa dolazi zbog interakcije tektonskih ploča - Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče u širem smislu, u području Dinarida. Ta interakcija se očituje u pojavi potresa, koji su ponekad jaki i destruktivni, ali većinom slabi do umjereni", pojasnio je Stipčević.

Ujutro 17. decembra Seizmološka služba RH zabilježila je slab potres magnitude 2.3 prema Richteru s epicentrom kod Trilja. Nadalje, 23. septembra navečer seizmografi su kod Metkovića zabilježili prilično jak potres magnitude 4.3 prema Richteru. Također, 15. februara ove godine potres magnitude 4,8 pogodio je otok Krk, a osjetio se širom Hrvatskog primorja.