AFP: Kako je Haški sud razotkrio "neugodnu" ostavštinu Franje Tuđmana

Navodi se da "turisti koji avionom putuju u glavni grad Hrvatske slijeću na novi aerodrom Franjo Tuđman, nazvan po, kako navode, "ocu domovine", koji se spominje u nedavnoj osuđujućoj presudi Haškog suda.

Podsjeća se da je "nedavna presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostala u sjenci dramatične smrti bosansko-hercegovačkog Hrvata Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što su mu sudije potvrdile kaznu za ratne zločine počinjene '90-ih godina prošlog vijeka u BiH.

"Ali, možda je još veći značaj za Hrvatsku imala sudijina ocjena Tuđmana, koji je umro 1999. godine, ali je za većinu Hrvata i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala nezavisna, uprkos greškama u njegovoj autokratskoj vladavini", piše u tekstu ove agencije koji prenosi Index.hr.

Navodi se da je "u presudi Haškog suda šestorici optuženih Hrvata jasno rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regionu" i podsjeća da je "u ratu u BiH 1992.-1995. između Hrvata, Srba i muslimana stradalo oko 100.000 ljudi".

U tekstu se podsjeća na "burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu", među kojima ističu ocjenu Novog lista prema kojoj je "mrlja na hrvatskom vođstvu 90-ih dovela u pitanje sve ono što mislimo o sebi".

Navodi se da je "uprkos presudi, 18. godišnjica Tuđmanove smrti obilježena 10. decembra uobičajenim komemoracijama širom Hrvatske" i da su "vodeći hrvatski dužnosnici položili vijence u bojama hrvatske zastave na impozantan Tuđmanov grob od crnog mermera u Zagrebu".

Tuđman je bio komunistički general koji je s vremenom postao nacionalistički disident, navodi se u tekstu i dodaje kako je vodio Hrvatsku u periodu otcjepljenja od Jugoslavije.

Pogled na "domovinski rat" kao oslobodilački rat "protiv srpskih agresora" je opšteprihvaćen u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u BiH nisu tako monolitna, piše u tekstu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, takođe iz HDZ-a, žestoko je kritikovao hašku presudu, insistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema BiH "uvijek bila usmjerena prema očuvanju njenog teritorijalnog integriteta".

U tekstu se podsjeća i da je bivša glavna tužiteljka Haškog suda Karla del Ponte rekla 2001. godine da je Haški sud bio spreman podignuti optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.

Ocjenjuje se i da Tuđman nije mario za demokratske reforme, zbog čega je Hrvatska bila međunarodno izolovana i podsjeća da je na Tuđmanovoj sahrani bio uočljiv izostanak stranih državnika.

Iako su se hrvatski lideri koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. godine donio je svojevrsni "rivajval" Tuđmanovog imena, ali i represivnih tendencija, navodi se u tekstu koji prenosi Index.

Također se ukazuje da su u posljednjih nekoliko godina medijske slobode u Hrvatskoj pale i dodaje da aktivisti upozoravaju na rastuću atmosferu netolerancije.

"Političari opet prihvataju Tuđmanovu negativnu ostavštinu i to je jako štetno", upozorava Vesna Teršelič iz Dokumente, udruženja koje se bavi ratnim zločinima počinjenima u ratovima nakon raspada Jugoslavije.

Markus Taner, specijalista za Balkan i autor knjige Hrvatska: Nacija iskovana u ratu, sumnja da presuda Haškog suda može imati veliki uticaj i značaj s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a.