FOTO: Vukovar obilježava 23 godine od opsade

Sutra, 18. novembra, bit će obilježena 23. godišnjica pada Vukovara, datum koji se u Hrvatskoj obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Vukovara. 

U ljeto 1991. jedinice tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) u saradnji s pojedinim srpskim paravojnim formacijama počele su napad na grad u istočnoj Slavoniji, čije osvajanje im je trebalo omogućiti dalje napredovanje ka zapadnim dijelovima zemlje koja je dva mjeseca ranije proglasila nezavisnost od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Vukovar je okupiran i tek je 1998. godine ponovo vraćen pod okrilje Hrvatske. Oko tri hiljade ljudi je poginulo u napadu na Vukovar, dok je nekoliko hiljada ranjeno i protjerano...

Majke, očevi, sestre, braća vukovarskih žrtava i danas, 23 godine nakon tragičnih događaja, tragaju za svojim najmilijim. Naime, oni i dalje traže posmrtne ostatke oko 350 osoba.

Svoga supruga od 1991. godine traži Manda Patko, predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja "Vukovarske majke".

Manda je bila zarobljena sa suprugom, svekrvom, rođacima, radnim kolegama i komšijama. Uz ostalo, logoru Begejci, koji je osnovala tadašnja JNA na jednom napuštenom salašu kod sela Begejci, blizu Zrenjanina u Vojvodini, provela je mjesec dana, a suprug je odveden i nikada ga više nije vidjela.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je Memorijalno groblje u Vukovaru na kojem se nalaze grobovi žrtava Vukovara.

Na prostoru nekadašnjeg Novog groblja - Memorijalno groblje pronađena je i masovna grobnica s posmrtnim ostacima 938 žrtve. Na mjestu masovne grobnice danas se nalazi 938 bijelih mramornih krstova, dok su grobovi na drugoj strani. Na Memorijalnom trgu je 2000. godine otkriveno brončano spomen-obilježje s vječnim plamenom.

Memorijalno groblje je u nedjelju navečer bilo mjesto na kojem su porodice poginulih i ubijenih hrvatskih branitelja i nevinih žrtava palile svijeće, polagale cvijeće i vijence. U tišini, samo plamen velikog broja svijeća obasjavao je grobove sa imenima poginulih i ubijenih građana Vukovara.

Manda je posjetila grobove članova uže i šire familije, komšija i prijatelja. U razgovoru za AA, priča o danima koje je provela u logoru, situaciji koja je vladala 1991. godine u Vukovaru, ali i nadi da će jednoga dana pronaći posmrtne ostatke supruga.

"Jako mnogo ljudi je ubijeno u Vukovaru, od 16 do 70 godina. U aleji nisu pokopani svi koji su pronađeni ovdje. Danas se u Vukovaru traži još oko 350 osoba. Mnogo majki, očeva, sestara, braće traži svoje najmilije. Ima i onih koje nema ko tražiti, jer su pobijene cijele porodice", ispričala je Manda za AA.

Kako kaže, u Vukovaru je ubijeno i poginulo više od 3.000 ljudi.

Majke Vukovara ne gube nadu da će pronaći svoje sinove. 

Ogorčene što je Šešelj na slobodi

"Nada zadnja umire, ali majke gube snagu i umiru. Mnogo je onih koji nisu dočekali da sahrane svoju djecu. To je velika tragedija. Svi mi, koji tražimo svoje, vršimo pritisak na naše institucije da rade više te da budu ažurniji", pojasnila je Manda.

Predsjednica "Vukovarskih majki" je izgubila mnoge članove uže i šire familije, radne kolege, prijatelje, komšije...

Osvrnula se i na puštanje na privremenu slobodu haškog optuženika i predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, koji se prošle sedmice vratio u Beograd na liječenje po odobrenju sudskog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a da mu još nije izrečena presuda po optužnici za zločine protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja. Manda kaže da su "svi u udruženju 'Vukovarske majke' ogorčeni".

"Svi znamo šta je on tu radio i kako je djelovao. Jako smo ogorčeni. Svi smo ogorčeni zbog njegovog puštanja, ali nadam se da on neće moći mnogo djelovati", pojasnila je Manda.

Govoreći o tome kako se stradanja u Vukovaru poistovjećuju sa zločinima koje je VRS počinila u Srebrenici 1995. godine, Manda kaže da "Vukovarske majke" suosjećaju sa "Majkama Srebrenice". Prisjeća se i da su majke žrtava Srebrenice posjetile Vukovar te da i one skupljaju snagu kako bi posjetile Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.

U Vukovaru će 18. novembra biti obilježena 23. godišnjica pada ovoga grada kojeg su okupirale jedinice tadašnje JNA uz potporu dobrovoljaca iz Srbije. 

Bitka za Vukovar 1991.

Bitka za Vukovar, vođena od augusta do novembra 1991. godine, u Hrvatskoj se smatra najvećom i najkrvavijom bitkom u domovinskom ratu, a zapravo se radi o napadu i tromjesečnoj opsadi grada na istoku Hrvatske, i najveće hrvatske luke na Dunavu, od strane tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pojedinih paravojnih srpskih formacija.

Bitka je počela nakon što je  Hrvatska u junu 1991. godine proglasila nezavisnost od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nakon incidenta u obližnjem Borovom Selu i početkom granatiranja Vukovara sa položaja JNA krajem augusta 1991. Završena je ulaskom JNA i paravojnih formacija koje su joj pomagale u Vukovar, brojnim egzekucijama lokalnog hrvatskog stanovništva, progonima, zatvaranjem i velikim razaranjem ovog do 1991. godine multietničkog grada u kojem je, prema zvaničnim podacima, živjelo oko 85.000 stanovnika među kojima oko 43,8 posto Hrvata, 37,4 posto Srba, 7,3 posto Jugoslavena, 1,6 posto Mađara i 9,9 posto ostalih. U ovoj bici poginulo je između 2.900 i 3.600 ljudi. Nekoliko hiljada ljudi je ranjeno i odvedeno u zarobljeništvo.

Hrvatska je vratila kontrolu nad Vukovarom, gradom na samoj granici prema Srbiji, tzv. mirnom reintegracijom 1998. godine. Do danas život u gradu nije u potpunosti normaliziran.  

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora radi mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, kao i Miroslava Radića oslobodio optužbi. Optužen je i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik  SO Vukovar, uhapšen je, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo.

Vojislav Šešelj, vođa „belih orlova“ jedne od paravojnih formacija umiješanih u napad na Vukovar, optužen je pred MKSJ-em za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja između ostalog, i u ratu u Vukovaru. Iako je suđenje završeno 2012. iznošenjem završnih riječi, presuda Šešelju do danas nije izrečena, a nedavno je prebačen u Beograd na privremenu slobodu radi liječenja.

Za ratne zločine u Vukovaru suđeno je proteklih godina i u Hrvatskoj i u Srbiji.

Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine