Aktuelno pitanje između Hrvatske i Srbije: Nestale osobe tokom rata devedesetih godina (FOTO)

Pitanje nestalih osoba tokom rata devedesetih u fokusu je svih pitanja i to je prvo otvoreno pitanje između Srbije i Hrvatske, rečeno je danas u Beogradu, nakon sastanka predstavnika Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije i Povjerenstva za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske, javlja Anadolu Agency.

Predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović i predsjednik Povjereništva za zatočene i nestale Vlade Hrvatske Ivan Grujić su nakon dvodnevnog sastanka uputili apel na sve ljude koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalim osobama na području dviju država.

Ističući da se u regionu kao nestale vodi više od jedanaest hiljada osoba, Odalović je rekao da je to jedan vrlo kompleksan problem s kojim će se region još dugo baviti.

Odalović je predočio da se kontinuirano usaglašavaju liste nestalih lica, po kriteriju Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) gdje rade nacionalne organizacije CK-a i u ovom trenutku se, u Srbiji i Hrvatskoj, 1.606 lica nalazi u evidenciji nestalih čija sudbina nije poznata, a za 424 osobe se traže posmrtani ostaci.

"Između dve evidencije koje su rađene 2012. godine i sadašnje koja je u pripremi, šezdeset je novih slučajeva koji su pod tim novim zajedničkim kriterijumima koje smo usaglasili. Evidentirani su kao nova lica, iako je od njihovog nestanka prošlo više od dvadeset godina", rekao je Odalović, naglasivši da to znači da će se ovim pitanje i dalje zajednički baviti.

Saradnjom predstavnika dviju vlada i obostranim prisutvom prilikom ekshumacija ili drugih aktivnosti od 2012. godine, do sada je razrješeno 360 slučajeva nestalih lica.

Predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije je rekao da su obje strane do sada realizirale sve prethodno dogovorene obaveze, ali da postoji jedan broj otvorenih pitanja koja se dugi niz godina prenose, a odnosi se na potencijalne masovne grobnice u Hrvatskoj i premještanje tijela s poznatih mjesta.

"To je prikupljanje informacija do pitanja Vukovarske bolnice. Deo toga je predat, ostalo je još dosta toga da se radi, do centara u Zrenjaninu gde su bili građani hrvatske nacionalnosti, da razrešimo status tih ljudi. Kao i naši zahtevi kada su u pitanju vojnici u kasarnama JNA u Bjelovaru, Karlovcima, držimo kao otvorena zbog velikog broja nerešenih slučajeva", naveo je Odalović, ocijenivši da komisije dviju država u saradnji s ostalim državnim institucijama intenzivno rade.

Predsjednik Povjereništva za zatočene i nestale Vlade Hrvatske Ivan Grujić je naveo da su na ovom sastanku potvrđeni kriteriji za evidentiranje nestalih osoba, što su, kako je rekao, kriteriji Međunarodnog križa, a što je i preporuka UN-a i Evropske komisije.

Grujić je predočio da je Hrvatska pripremila knjigu nestalih osoba koja će biti alat za traženje nestalih osoba i iz tog popisa pokrenuti klasičnu istragu.

"Činjenica je da je ovo što smo do sada radili vezano uz te popise bilo korektno i da su ti brojevi, to su ljudi koji svaki ima svoju sudbinu koju mi moramo razriješiti", naveo je Grujić, naglasivši da su istaknuta otvorena pitanja Hrvatske prema Srbiji, mjesta masovnih ili pojedinačnih grobišta osoba koja se nalaze na tim popisima.

On je podvukao da "postoje otvorena pitanja koja Srbija postavlja Hrvatskoj, a tiču se u najvećem broju slučajeva ekshumacije poznatih grobišta, gdje su državljani Hrvatske, što jest i nadležnost Hrvatske koja treba razriješit taj problem".

"Republika Srbija tu ima opravdan interes koji mi apsolutno priznajemo i upravo kroz procese promatranja, monitoringa, ekshumacije i identifikacije, dajemo inforrmacije o tom opravdanom interesu", rekao je Grujić i naveo da je do sada bilo prijavljeno 1.200 grobišta od kojih je 1.020 riješeno te da će proces ekshumacija biti nastavljen.

On je saopćio da su dogovorene konkretne mjere u sprovođenju poznatih grobišta, kao obavezu Hrvatske, u narednih nekoliko mjeseci i da su zatražili informacije koje bi rasvijetlila moguća mjesta grobišta na ranije okupiranom dijelu Hrvatske.

U Hrvatskoj proces ekshumacije traje od 1996. godine i do sada je ekshumirano oko pet hiljada osoba. Trenutno, prema riječima Grujića, ima preko 800 posmrtnih ostataka koji nisu identificirani.

Najviše informacija imaju najodgovorniji za zločine

Odgovrajući na novinarsko pitanje u vezi masovnih grobnica, što je zahtjev Hrvatske, Veljko Odalović je konstatirao da, bez obzira da li se radi o Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Kosovu, najviše informacija imaju oni koji su odgovorni za zločine.

"Imamo mnogo onih koji su sve učinili da prekriju tragove, a to su, između ostalog, i izmeštanja. Susrećemo se s procesom koji je kompeksan, taj deo pitanja je najteže rešiv", odgovorio je on i naglasio da je do podatka za Vukovarske bolnice trebao napor u trajanju od deset godina.

Upitan za procjene o broju u masovnim i izmještenim grobnicama tokom rata u Hrvatskoj, Grujić je rekao da se to odnosi na oko sedmdeset procenata od 416 nestalih na području Vukovarsko - srijemske županije.