U šetnji obalom Miljacke: Pogledajte detalje na rekonstruisanoj fasadi Gospođicine kuće

Gospođicina kuća predstavlja značajan dio bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa, ističući se kao jedan od rijetkih primjera austrougarske arhitekture sa karakterističnim zidnim slikama u zgrafito tehnici.

Njena konstrukcija iz perioda Građevinskog reda iz 1893. godine oslikava prelaz između stambene vile i palate, uz poštovanje pravila o jednospratnim objektima sa baštama okrenutim prema Miljacki.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić objavila je na društvenim mrežama tada, da u ponedjeljak, 19. februara počinje rekonstrukcija fasade nacionalnog spomenika "Gospođicina kuća". Rekonstrukcija iste završena je 25. oktobra 2024. godine.

Počevši od 1905. godine objekat je bio u vlasništvu 'ddo Sarajevo', a 1935. godine dolazi do promjene vlasništva. Na osnovu kupoprodajnog ugovora od 19. septembra 1935. godine u posjed objekta dolazi Ilija Cvijanović iz Sarajeva.     

Tokom I. i II. svjetskog rata, te perioda između, nije došlo do oštećenja objekta. Godine 1962. izvršena je nacionalizacija objekta, ali su nasljednicima vlasnika ostavljeni spratni i potkrovni stan. Tokom zadnjeg rata u BiH (period 1992.-95.) objekat je doživio lakša oštećenja usljed granatiranja. Nakon 1995. godine objekat je napušten, izuzev prizemne stambene jedinice, te je vidna degradacija krovne konstrukcije gdje prodire vlaga kao i oslikane sjeverne fasade.

Zanimljiva je i jedna gradska legenda o ovoj građevini, kako kruže priče, u ovoj kući je smještena radnja romana Gospođica Ive Andrića.

Rekonstrukcija fasade pružila je uvid u predivne motive od kojih se izdvaja Minerva, rimska boginja poznata i kao Palada Atena u grčkoj mitologiji, a smatrala se djevičanskom božicom ratnika, poezije, medicine, mudrosti, trgovine. Uz depikcije iste često se vidi i sova koja je dodata kao simbol mudrosti. 

Do nje stoji Merkur, bog trgovine i putovanja, te glasnik bogova. Po njemu je ime dobila planeta Merkur, i element merkurij. Pandan mu je u grčkoj mitologiji Hermes.

I treći motiv koji krasi ovu fasadu u centru Sarajeva je složena kompozicija ženskog lika sa uličnom svjetiljkom u pozadini koja drži knjigu i oslanja se na zupčasti točak. Pretpostavlja se da je ovo personifikacija prolaznosti vremena. 

Kako u nedjelju, 27. oktobra 2024. godine netom nakon restauracije izgleda ova vanvremenska građevina, pogledajte u fotogaleriji reportera portala Radiosarajevo.ba.