U Sarajevu postavljena spomen-ploča: Zahvalnost donorima organa u BiH i njihovim porodicama

Predstavnici Udruženja Donorske mreže u BiH i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, uz podršku Općine Novo Sarajevo, otkrili su u Sarajevu spomen-ploču u znak zahvalnosti donorima i porodicama donora u Bosni i Hercegovini jer su spasili živote.

U oktobru, koji se obilježava kao mjesec donorstva i zahvale donorima i njihovim porodicama, predsjednica Donorske mreže u BiH prof. dr. Halima Resić zahvalna je Općini Novo Sarajevo i KJKP Rad za koje kaže da su omogućili da taj kutak, sa klupama, cvijećem i tek posađenim drvetom, bude posvećen donorima - tim plemenitim ljudima koji su omogućili da mnogi ljudi dobiju drugi, kvalitetniji i bolji život.

Prema njenim riječima, institucije (osim Federalnog ministarstva zdravstva) još ne prepoznaju značaj donorstva i ne podržavaju te aktivnosti.

"Da sve institucije, koje bi trebalo, to podržavaju mi bismo imali visoko kvalitetne kampanje. Imamo kvalitetan kadar, ali je potrebno da svi zajednički radimo. Ne možemo sami", kazala je novinarima prof. Resić.

Sa državama posebno Evropske unije u toj oblasti se, kako je kazala, ne možemo porediti jer njima čim padne stopa donorstva organa odmah kreću u kvalitetne kampanje, finansijski podržane.

"Mi nažalost to ovdje ne radimo u kontinuitetu, ali ipak kad se pojavimo razbijemo predrasude. Sa turskom transplant mrežom imamo projekt, koji podržava TIKA, radi podizanja nivoa transplantacija u BiH", naglasila je.

Podsjeća da je BiH na dnu ljestvice po broju kadaveričnih transplantaciija (transplantacija organa sa moždano mrtvih osoba), ali da bilježe uspon centri u Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci koji rade žive rodbinske transplantacije.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević primatelj je organa, 17 godina živi sa transplantiranim bubregom. Spomen-ploču, na području općine Novo Sarajevo, vidi kao vid zahvalnosti svim donorima organa, ali i njihovim obiteljima za koje kaže da su veoma važni u priči o transplantaciji.

"Bez njihove odluke da daruju organe svojih najmilijih nakon smrti, mnogi ljudi danas ne bi ni živjeli. To je spašavanje ljudskih života", naglasio je.

Kako je kazao Žuljević, prema zakonu u Federaciji BiH svi smo potencijalni donori ako se drugačije nismo izjasnili. Važno je, kaže, razmišljati da nam svima može biti potreban organ za transplantaciju.

"Statistika pokazuje da je dvadeset puta veća šansa da ćemo trebati transplantaciju, nego da ćemo biti donor", kazao je.

Pojašnjava da su donori osobe koje su preminule, u jedinicama intenzivnog liječenja, uslijed teške povrede glave, saobraćajne nesreće ili padova. Samo dva posto takvih osoba mogu biti donori te je zbog toga (kod nas, u Evropi i svijetu) velika potražnja za organima, a mala ponuda.

"Povećava se broj ljudi koji imaju potrebu za transplantacijama, a imam osjećaj da je sve manje donora. Prema podacima Centra za tranplantacijsku medicinu, pri Federalnom ministarstvu zdravstva, 318 ljudi trenutno čeka na transplantaciju. Od toga broja 35 osoba čeka na transplantaciju jetre, 25 srca, dvadesetak rožnjaču, a najviše ih čeka na transplantaciju bubrega. Potreba za transplantacijom bubrega inače je najveća, 70 posto svih transplantacija odnosi se na bubreg", naglasio je Žuljević.

Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović kaže da je ta općina ustupila prostor za postavljanje spomen-ploče, znak zahvalnosti donorima i njihovim obiteljima. I sam potpisnik donorske kartice, načelnik Tanović i kao ljekar po profesiji naglašava važnost promocije doniranja organa za spašavanje života.

Spomen-ploča kao znak zahvalnosti donorima organa i porodicama donora postavljena je na području općine Novo Sarajevo, pored zgrade Veterinarskog fakulteta.