Sarajevsko odlagalište Smiljevići: Dnevno se prikupi i do 600 tona komunalnog otpada

U Kantonu Sarajevo samo je jedna legalna deponija komunalnog otpada, i to u Smiljevićima, kojom upravlja KJKP Rad Sarajevo. 

U FBiH preko 3.000 divljih deponija, u Sarajevu 60

KJKP Rad sakuplja, transportuje i odlaže na Gradsku deponiju komunalni otpad sa područja Kantona Sarajevo. 

"Dnevno se prikupi od 400 do 600 tona komunalnog otpada, dok godišnje količine prelaze 120.000 tona", kazao nam je Ahmed Đipa, portparol KJKP Rad.

Prema Kantonalnom planu upravljanja otpadom, koji je krajem jula ove godine donijela Skupština Kantona za petogodišnji period, deponija se treba pretvoriti u Centar za upravljanje otpadom u okviru kojega će biti i reciklažno dvorište, te odlagalište za komunalni otpad i odlagalište za inertni otpad sa reciklažom građevinskog otpada...

"U martu mjesecu je imenovana nova Vlada Kantona i tada je oformljeno posebno Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture. To ministarstvo je nadležno za postupanje sa komunalnim otpadom u smislu Zakona o komunalnoj čistoći Kantona kojim je regulirana ova tematika. 

Ministarstvo resorno za okoliš je odgovorno za pripremu strateških dokumenata iz oblasti upravljanja svim vrstama otpada, pa i komunalnog prema Federalnom zakonu o upravljanju otpadom koji je dio okolišne legislative, te vršimo nadzor na implementacijom tih dokumenata, i organizujemo sisteme upravljanja pojedinim vrstama otpada, izdajemo dozvole za operatore otpada, i druge poslove definisane Zakonom", pojašnjava za Radiosarajevo.ba Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS. 

Otvaranje i funkcioniranje deponija je vrlo složeno pitanje i regulirano u više propisa, a najkonkretnije u Pravilniku o sadržaju prilagodbe upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ objavljenom u Službenim novinama FEderacije 16. februara 2005 godine. 

"Površina deponije ovisi od količina otpada za odlaganje, a udaljenost odnosno lokacija se utvrđuje planskim dokumentom o kojem se vodi javna rasprava. Sarajevska deponija na ovoj lokaciji egzistira od 1963. godine kad uopće nije bilo objekata u okruženju. Sad je situacija drugačija, jer su izgrađeni nelegalno objekti koji su naknadno legalizirani.

Sarajevska deponija je sanitarna što znači da su uticaji na okoliš ili neutralizirani ili smanjeni na prihvatljivu mjeru. Lokacija za deponiju se utvrđuje Prostornim planom Kantona, a za deponiju se moraju pribaviti dvije dozvole i to Okolinska dozvola koja je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma i dozvola za upravljanje otpadom koja je u nadležnosti našeg ministarstva. U dozvolama se propisuju mjere za zaštitu građana i okoliša", govori Krvavac.

Kada su u pitanju divlje deponije, njihov broj se stalno mijenja, jer se neke uklanjaju, a neke nastaju na drugim lokacijama. Podatke imaju u službi komunalnih redara budući da su oni nadležni da sprečavaju nastanka ovih deponija. 

"Generalno rečeno, uzroci stvaranja divljih deponija su neadekvatni propisi i kazne, nedostatak inspekcije, nedostatak infrastrukture za prikupljanje otpada, nerazvijena svijest stanovništva, a u Kantonu mala nadležnost općina u ovoj oblasti što se hitno treba promijeniti...", kaže Krvavac.

Sve ostale deponije (manje ili veće gomile smeća) nastale su nepropisnim odlaganjem otpada i nalaze se uglavnom na privatnim napuštenim posjedima ili nepristupačnim stranama ispod neke od saobraćajnica u padinskim dijelovima Sarajeva. 

"Ima ih i na obalama rijeka Bosne, Željeznice ili Miljacke. Sve su to manje deponije, sa manjim količinama raznog otpada. Preduzeće Rad nije obavezno da uklanja otpad sa tih lokacija. U Sarajevu postoji Služba komunalnih redara (033/660-000) koja pored ostalog radi na otkrivanju i sankcioniranju onih koji nepropisno odlažu otpad", poručuje Đipa.