Nedžad Koldžo za Radiosarajevo.ba: Prioritet nam je saradnja s građanima

Načelnici općina u Bosni i Hercegovini "potrošili" su pola mandata koje su osvojili na proteklim lokalnim izborima. Dvije godine su prošle, dvije godine su preostale do kraja mandata koje su osvojili 2012. godine.

Portal Radiosarajevo.ba stoga je planirao uraditi seriju intervjua s načelnicima svih većih općina, a krenuli smo od sarajevskih. Od šest općina kojima smo poslali zahtjev – Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća - prvi koji je odgovorio na naš zahtjev jeste načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo.

Koldžo je na čelu ove općine od prijevremenih izbora održanih 2007.

Ova sarajevska općina uključuje naselja Čengić-Vila I i II, Kvadrant, Dolac i Maltu, Hrasno, Hrasno Brdo, Trg Heroja, Grbavicu I i II, Vraca, Kovačiće, Pofaliće, Velešiće i Mjesnu zajednicu (MZ) Željeznička.

U intervjuu za naš portal, Koldžo je otkrio koji su to prioriteti njegove administracije, u kojoj je fazi izgradnja južne longitudinale, na koji način čini Općinu sigurnijom, te s kojim se izazovima suočava.

Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Na početku našeg razgovora, Koldžo ne želi ocijeniti aktuelno stanje u Općini, kazavši: “...moje je da radim onako kako se, zajedno s građanima, dogovorimo”.

Dodaje kako se prioriteti Općine zasnivaju na Strategiji razvoja koja je donesena još 2008, te prošle godine "renovirana" na način da su tri strateška dokumenta integrirana i prilagođena evropskim standardima. Iz prve strategije, doznajemo, ostvareno je 50 posto zacrtanog. Koldžo je ponosan na realizirano, u vrijeme finansijske krize i smatra da Općina ima "idealno prolazno vrijeme".

“Posljednje tri, četiri godine nismo morali praviti rebalans budžeta što je praksa u većini upravnih institucija BiH, što govori da realno planiramo budžet i da kroz planove ostvarujemo ciljeve do kojih smo došli u saradnji s građanima”, govori nam Koldžo, naglašavajući činjenicu da je Općina Novo Sarajevo prva u Bosni i Hercegovini dobila nagradu tzv. Beacon status (primjer dobre prakse) za inovacije u načinu usvajanja i kreiranja budžeta.

Objašnjavajući nam, kako je kazao, "revolucionaran pristup" koji ima Općina, Koldžo ističe kako se budžet, na osnovu želja građana, kreira kroz dva kruga javnih rasprava. U prvom krugu, građani iskažu potrebe i potom se formiraju stručna tijela koja ocjenjuju sve (realne) zahtjeve. U drugom krugu, u saradnji s mjesnim zajednicama, obavlja se rangiranje projekata.

“U kreiranju budžeta svako dobije ponešto, ali, nažalost, niko ne može dobiti sve – ali zahtjevi su često tako realni da neke MZ dobiju skoro pa sve.”

Koldžo je potcrtao kako je 75 posto svih građanskih zahtjeva "ušlo" u budžet i bit će realizirano u toku godine, a ima nešto sredstava koji mogu "pokriti" opravdane projekte koji se pojave u toku godine.

Naš sagovornik je s posebnom pažnjom istaknuo i strateške projekte na kojima radi općina. Gradnja sportske dvorane na Grbavici, zatim gradnja boračkog centra koja je u završnoj fazi (u toku nabavka opreme), projekti za održavanje saobraćajnica, unapređenje javne rasvjete, podrška društvenom sektoru, samo su neki od njih. Baš danas će Koldžo potpisati i ugovor za izgradnju ambulante i mjesne zajednice na Hrasno Brdu.

Tu je još i dovršetak radova na izgradnji drugog objekta centra za zdravo starenje u Velešićima, a Koldžo je smatrao potrebnim da naglasi i gradnju i obnovu postojećih dječijih parkova, kao i unapređenje kanalizacionih sistema.

“To nije uvijek nadležnost općine, ali, kada god možemo, pomognemo, jer smo svjesni stanja u kojem se nalazi javno poduzeće zaduženo za te radove, ali smo svjesni i potreba naših građana”, njegove su riječi.

Ove će se godine, doznali smo, unaprijediti kanalizacioni sistemi u Velešićima i na Hrasno Brdu.

A jedan od najvećih projekata u Općini, svakako je izgradnja dionice južne longitudinale.

Dionica južne longitudinale koja ide Novim Sarajevom proteže se od Mosta Suade i Olge (Vrbanja mosta) do raskrsnice Zagrebačke i ulice Derviša Numića. Prva faza radova je završena, tj. urađen je dio ceste od Vrbanja mosta do grbavičke raskrsnice s Vracama.

Iako ovaj projekt nije direktno općinski – finansira se kreditom koji je Kanton Sarajevo dobio od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) - inicirala ga je i pokrenula uprava Novog Sarajeva.

Kako nam je otkrio Koldžo, druga faza radova počinje za mjesec dana – može se reći da je već počela, uklanjanjem nekih objekata. U ovoj fazi, podrazumijevaju se radovi od zgrade koja će se u trećoj fazi srušiti (66 stanova u ulici Grbavička, od broja 62 do 68) do raskrsnice za Hrasno Brdo.

“Ovo je jako važan projekt za Novo Sarajevo, jer smo tranzitna Općina. Na ovaj način smanjit će se gužve u tranzitu, spriječiti postavljanje saobraćajnih čepova koji utječu na zagađenje”, dodao je načelnik Općine i poručuje.

“U međuvremenu, mi provodimo aktivnosti koje Grad Sarajevo nije riješio svih ovih godina, a radi se o izmjeni planske dokumentacije. Općinsko vijeće preuzelo je da napravi urbanistički projekt i da se kroz to riješi problem dislokacije zgrade i trase na tom prostoru, jer prostornim planom iz 1964. cijela trasa je definirana osim na tom prostoru. Mi smo već u situaciji da čim dobijemo zahtjev od investitora – nadležnog ministarstva i Direkcije - da izdamo odobrenje za izgradnju nove zgrade. Zahtjev očekujemo svakog dana.”

Pitamo načelnika i za aktuelne probleme. Koldžo je najprije naveo "novac" te objasnio:

“U Sarajevu, na nivou Kantona, ne postoji zakon o raspodjeli javnih prihoda iako je, na osnovu moje apelacije Ustavnom sudu, presuđeno da je obaveza da se taj zakon donese. Do dana današnjeg, iako je prošlo pet godina od presude, zakon nije donesen. Iz tog razloga, mi imamo dio finansijske nesigurnosti prilikom planiranja budžeta.”

Druga stvar je, nastavio je naš sagovornik, vrlo složena struktura upravljanja državom – postoji pet nivoa vlasti i svako hoće svoje nadležnosti, “čak i oni koji ni prema evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, u koju se svi kunu, nemaju prava na njih”.

“Ovako imamo situaciju da imamo dvije jedinice lokalne samouprave na jednoj teritoriji što je potpuno suprotno odredbama te povelje. Druga stvar je to što je i Kanton preuzeo nadležnosti koje nigdje ne preuzima vlast tog nivoa, počevši od osnovnog obrazovanja do upravljanja prostorom. Pa onda, recimo, regulacione planove donosi Grad, a prostorne Kanton. Iz tog razloga često imamo opstrukcije i nerazumijevanja”, nastavio je on i poručio:

“Jednostavnija država bi manje koštala, a efikasnije bi djelovala... nažalost, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, očito je da nećemo brzo doći u tu fazu.”

Općina Novo Sarajevo, izjavio je Koldžo, već je provela "bolnu temu" – reformu javne uprave i to, kako je rekao Koldžo, bez potresa.

“Kad usporedite broj stanovnika koji živi u Općini i broj zaposlenih u Općini, vidite da smo u okviru evropskog standarda koji iznosi neka dva promila”, zadovoljno je naglasio načelnik, dodavši kako neke općine u okruženju imaju duplo manje stanovnika i duplo više radnika.

“U politici stvaranja povoljne klime za život, mladi imaju posebno mjesto.”

Na taj su način, kazao nam je, uštedjeli dijelove budžeta, pa su u mogućnosti davati brojne stipendije za mlade i brinuti se o penzionerima. S obzirom na to da imaju i Strategiju za mlade, dio budžeta usmjerava se za njihove projekte, a izgrađen je i Omladinski informativni centar, pri Centru za mlade. Tu je još i općinska briga za najmlađe, poput toga, njegove su riječi, da se osnovci obraduju ruksakom i priborom za prvačiće te da se obnavljaju dijelovi objekata predškolskih ustanova.

“A sigurnost?”, pitamo ga.

Razgovor se tu opet vraća na pitanje nadležnosti, ali Koldžo podvlači kako je Novo Sarajevo najosvjetljenija općina u Kantonu, a sve kako bi se smanjio broj mjesta koja su pogodna za počinjenje krivičnih djela. Otkriva nam i kako imaju izuzetnu saradnju s Drugom policijskom upravom (PU), kojoj svake godine pomognu u nabavci neke opreme, a prije tri godine počeli su i s projektom uspostave videonadzora. Trenutno se nadzire oko 12 ključnih tačaka u Općini, i to iz nadzornog centra u PU kojeg su pomogli izgraditi.

Razgovarajući o nadležnostima, stižemo i do teme (ne)zaposlenih. Koldžo je ocijenio kako je Novo Sarajevo vrlo “potentno mjesto” i da investitori imaju veliku želju za planove, ali:

“...onda imamo regulacione planove koje ne donosimo mi već Gradsko vijeće. Česti su problemi to što imamo investitore koji su spremni uložiti velika sredstva, ali regulacioni planovi nam to koče. To je jedna od stvari koju sam tražio na zadnjem sastanku općinskih načelnika s novim premijerom Elmedinom Konakovićem: da se otklone sve barijere ulasku kapitala jer to puni budžete, otvara radna mjesta i stvara prosperitet, ali, naravno, vodeći računa o tome šta kaže struka.”

Koldžo je zaključio riječima: “Nisam za to da se prostor narušava, da se grad 'nagrdi' kao što se to desilo nekim dijelovima grada i okoline.”