Siroče Sarajeva: Priča o kosom liftu na Ciglanama

Gradnju kaskadno smještenog naselja omogućio je reljef u obliku amfiteatra, nastao od vađenja gline za proizvodnju cigli.

"Pošto je to tipsko naselje koje je naslonjeno na strmu kosinu, postavilo se pitanje kako će se uraditi komunikacije, jer ceste / ulice mogli su provući samo u smjeru sjever - jug, odnosno od Gorice i Koševskog Brda. Da bi riješili pješački saobraćaj, napravljen je ogroman broj stepenica i stepeništa, s malim trgovima između zgrada, a većina haustora ima ulaze s donje i gornje strane.

Međutim stepeništa ne rješavaju sve, s obzirom na starije, bolesne, majke s djecom... Stoga je odlučeno da se gradi kosi lift koji bi pojednostavio i ubrzao saobraćaj pješaka. Mještani koji se vraćaju, npr. iz kupovine, djeca iz škole i slično ne moraju da se penju, već idu liftom koji je imao donju, srednju i gornju stanicu. Do početne stanice na donjim Ciglanama vodi betonski most s jednim lukom koji je prije rata popularno nazivan Rialto, jer je ličio na taj istoimeni u Veneciji", pojašnjava za Radiosarajevo.ba historičar i arhivist Velid Jerlagić.

Lift je, u suštini, servisirao građane srednjih i gornjih Ciglana, a i dijelove Koševskog Brda jer je najkraći put uzbrdo. 

Izgradnju kosog lifta na Ciglanama finansirao je Grad Sarajevo, a proceduru izgradnje vodio je tadašnji Zavod za izgradnju grada. 

"Nije nam poznat početak i trajanje gradnje, kao ni kolika je bila vrijednost ove investicije. Radove je izvodila švicarska firma GEBAUER iz Ciriha.

Kosi lift je nakon izgradnje, od SIZ-a stanovanja Grada Sarajeva, dodijeljen JP GRAS na probni rad u trajanju od 60 dana s početkom od 18. maja 1990. godine, a u skladu s tim potpisan je i Ugovor. Sav prihod od prodanih karata GRAS je uplaćivao SIZ-u, a isti je plaćao sve troškove rada kosog lifta uključujući i plaće 12 zaposlenika. Također je potpisan i Aneks ugovora da bi se ispitao rad kosog lifta u zimskim uvjetima, a nakon toga poduzeće GRAS nijednim dokumentom nije sklopilo ugovor za održavanje i eksploataciju istog. Dakle, kosi lift se ne vodi kao osnovno sredstvo KJKP GRAS, kao ni zemljište na kojem je sagrađen", kazali su za Radiosarajevo.ba iz KJKP GRAS-a.

Nakon rata urađena je popravka kosog lifta i pušten je u rad u novembru 1998. godine. 

Danas, kosi lift raspolaže s četiri trase, a trenutno rade dvije za koje je dobivena upotrebna dozvola. Jedna trasa je, od puštanja u rad, funkcionirala s problemima uzrokovanim terenom na kojem je izgrađena, tako da i dalje nije u funkciji. Za drugu trasu koja nije u funkciji potrebna su veća ulaganja što GRAS nije u mogućnosti osigurati. 

"Svakako je planiran generalni remont kosog lifta za tri trase, a radi se o investiciji vrijednosti cca 120.000,00 KM koju poduzeće GRAS ne može osigurati, niti preuzeti takvu obavezu, jer se lift ne vodi kao osnovno sredstvo poduzeća. 

Niko od institucija finansijski ne pomaže održavanje kosog lifta. Izuzetak je 2015. godina kada su, zbog obustave rada kosog lifta, Općina Centar i Ministarstvo za saobraćaj KS-a osigurali sredstva od 12.000 KM za nabavku neophodnih dijelova i materijala i opravku. Tada su navedenim sredstvima u režiji radnika GRAS-a popravljene dvije trase kosog lifta, zašto je poduzeće dobilo i upotrebne dozvole", dodaju iz GRAS-a.

U prosjeku kosim liftom se godišnje preveze oko 60.000 putnika, a gubitak GRAS-a po osnovu rada istog na godišnjem nivou iznosi cca 130.000 KM.

"Održano je više sastanaka na tu temu zakonitog vlasnika kosog lifta, te se nadamo da će vlasnik uskoro biti određen, a trenutno kosi lift održava poduzeće GRAS", poručuju iz ovog javnog poduzeća.