Karić za Radiosarajevo.ba otkrila detalje projekata: Rušimo most 'kod Bristola' i gradimo novi

"U proteklih 30 godina ni jedna žena nije bila načelnica ni jedne sarajevske općine. Žena nije direktno izabrana na izborima za načelnicu općine, pa mi je i to bio određen izazov." 

Ovo je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kazala Benjamina Karić, načelnica Općine Novo Sarajevo (SDP), jedina žena na toj funkciji među devet općina Kantona Sarajevo. Prva godina njenog mandata je prošla, a ranije je bila na čelu Grada Sarajeva.

"Kada sam se kandidovala za načelnicu Općine Novo Sarajevo, to je bila značajna razlika u odnosu na poziciju gradonačelnice, budući da se gradonačelnici ne biraju indirektno od građana već Gradsko vijeće bira. Izbori za načelnika su direktni, dakle građani na izborima biraju načelnika općine. Općina ima puno više nadležnosti, ima puno veći budžet, puno više projekata je moguće uraditi u samoj općini i smatrala sam da je to novi izazov za mene. 

Mogu reći da mi žene možemo sve, da smo vrijedne, da želimo najbolje za svoj grad, da želimo najbolje za svoju općinu. Naravno, žene imaju mnogo izazova. Tu su porodica, majčinstvo, ali mi to sve možemo. I ja želim ohrabriti sve žene da se odvaže i da se aktivnije uključe u procese odlučivanja, jer sigurno da mogu promijeniti dosta toga", kazala je Karić za portal Radiosarajevo.ba.

Govorila je o mnogobrojnim novitetima i projektima, posebnom onim infrastrukturnim, koji su u toku u Novom Sarajevu, poput rekonstrukcije postojećih i gradnje novih mostova, podršci mladim poduzetnicima, javnim površinama, ali i o praktičnim problemima s kojima se susreću građani.

Osvrnula se i na šokantnu spoznaju da su ljudi plaćali tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsadu Sarajeva da snajperima ubijaju civile - žene, starce, djecu. "Sarajevo safari". Postojao je i cjenovnik, a ti monstrumi su dolazili i iz Italije gdje se u Milanu vodi istraga oko toga.

"Kada je snimljen dokumentarni film o 'Sarajevu Safariju', mi smo svi bili frapirani tim podacima, iako su postojale informacije da je dosta ljudi imalo saznanja da su postojale organizovane ture ubica, plaćenih ubica, koji su dolazili i snajperom ubijali naše sugrađane, kao što je to rade tokom safarija na divlje životinje u Africi. Ja polazim od toga da je priroda čovjeka dobra, i prirodno je bilo da naši sugrađani naprosto ne mogu vjerovati koja je to količina zla. Bila sam na poziciji gradonačelnice Sarajeva i osjećala sam potrebu prvo kao Sarajka, a onda i institucionalno kao gradonačelnica, da podnesem krivičnu prijavu sa svim podacima koje sam tada vidjela u samom dokumentarnom filmu", kazala je Karić.

Prvo sjećanje

Ona je rođena 8. aprila 1991. godine, godinu prije početka opsade Sarajeva.

"Sjećam se posljednje godine opsade, zato što je u tom periodu zapaljen stan u Lorisu u kojem sam živjela s roditeljima. Bila sam u stanu kad je zapaljen. I to mi je prvo sjećanje koje imam. Ali bez obzira na to što sam bila dijete, ne postoje godine za bol, za saznanje i osjećaj prema svemu onome što se dešavalo, prema opsadi, prema agresiji. Sve mlade generacije moraju osjećati odgovornost prema historiji, prema svemu onome što se ranije prošlo", rekla je.

Naglasila je da je 2022. godine podnijela krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, odjelu za ratne zločine, i da je naknadno podnijela dopunu prijave.

"I ništa. Pitala sam Tužilaštvo u kojoj se fazi nalazi istraga, oni su tada meni odgovorili da je dodijeljen tužilac i da ću biti obaviještena o svim daljim radnjama. Onda me u augustu 2025. godine kontaktirao italijanski novinar Ezio Gavazzeni, koji je rekao da je napravio svoje istraživanje i da je Tužilaštvu u Milanu podnio prijavu, i zamolio me da krivičnu prijavu koju sam podnijela ovdje u Sarajevu, podnesem tužilaštvu u Milanu putem Italijanske ambasade. Ja sam to i uradila. Italijanska ambasada je bila izuzetno susretljiva i ljubazna, tako da sam dostavila krivičnu prijavu.

Nismo o tome govorili u medijima kako ne bismo omeli samu istragu i nadam se da je vrijeme da nakon 30 godina počinioci takvih gnusnih zločina budu privedeni licu pravde. Obično je pitanje da li vjerujem da će biti nešto od tog slučaja. Da nisam vjerovala da pravda uvijek pobjeđuje i da mora biti pravde, ja ne bih ni podnijela krivičnu prijavu te 2022. godine", istaknula je.

Dodala je da se ne smije zanemariti da uz 'Sarajevo Safari', uz sve strance koji su dolazili i ubijali naše sugrađane, djecu, treba istrajati na tome da se i svi ostali snajperisti koji su ubijali našu djecu kazne.

"Do tih podataka je lakše doći. Priča o 'Sarajevo Safariju' nikako ne smije staviti u drugi plan i ovo, to trebaju biti paralelni procesi. Veliki broj zločinaca i veliki broj snajperista sada su na slobodi. A s druge strane, haška dokumentacija je dostupna i zaista ta istraga bi trebala biti intenzivnija, snažnija, Nemamo puno onih koji su procesuirani za terorisanje, ubijanje i snajperisanje građana Sarajeva", naglasila je.

Iako je tema "Sarajevo Safarija" bolna, i u mnogima ljutnju izaziva, s Karić smo razgovarali i o drugim stvarima.

Nedavno je najavila izgradnju Centra za promociju, podršku i razvoj biznisa u naselju Grbavica. Istaknula je da je cilj pomoći mladim ljudima koji pokreću svoje prve biznise.

"Ove godine i prošlih godina dodjeljivali smo sredstva za pokretanje prvih biznisa, za podršku inovacijama i biznisima. Ali postavljalo se pitanje gdje ti mladi ljudi mogu imati svoj prvi radni prostor, budući da znamo koliko malo poslovnih objekata imamo u Sarajevu i koliko je kancelarijski prostor izuzetno skup. Kako onda možemo očekivati od jednog mladog poduzetnika koji tek počinje svoj prvi biznis da ima sredstava da mjesečno plaća skupe zakupnine? Upravo iz tog razloga je općina Novo Sarajevo odlučila da izgradi jedan HUB, centar za razvoj poduzetništva koji će se izgraditi na prostoru Grbavice 2. Tačno iza bivšeg centra Boško Buha, gdje je Dječija kuća, nalazi se prostor gdje su već 30 godina neke ruševne garaže. Kada sam potražila dokumentaciju, vidjela sam da te ruševne garaže zapravo uopšte nisu legalne, da ih treba srušiti, a da na tom prostoru možemo napraviti određeni sadržaj", rekla je Karić.

HUB za razvoj poduzetništva imat će oko 35 kancelarija. Kako je istaknula Karić, objekt neće biti visok, ali će se prostirati na oko 550 kvadratnih metara: "O tome posebno moramo uvijek voditi računa kada nešto gradimo u blizini stambenih zgrada, moramo voditi računa da to bude sadržaj koji neće ometati ni stanare s obzirom na to da je ovo zaista gusto naseljeno naselje. Tako da HUB neće biti visok, to je prizemlje, podkrovlje i podkrovna terasa. Prostor će biti vrlo multifunkcionalan. Osim kancelarija, tu će biti i sale za sastanke i prostor gdje će mladi ljudi moći dobiti savjete za pokretanje svog prvog biznisa", kazala je.

Rok za završetak radova je 240 radnih dana od momenta uvođenja firme u posao što bi značilo da već naredne godine može se očekivati da ovaj projekt bude završen. Košta 1,9 miliona KM - Općina Novo Sarajevo izdvojila je 800.000, Vlada Federacije BiH 700.000, a Kantonalno ministarstvo privrede 400.000 KM.

Također, u naselju Hrasno uskoro neće biti starog terena za boćanje na adresi Trg heroja 16. Planirano je da ga zamijeni park: "Boćalište se ne koristi, ono je uništeno. Čitav prostor, koji je jedna zelena oaza između zgrada, a blizu se nalazi osnovna škola Hrasno, nema svoju funkciju. Tako da smo odlučili, u saradnji s Arhitektonskim fakultetom koji je zapravo i autor idejnog rješenja, da tu napravimo lijep multifunkcionalni prostor, da uredimo park, da napravimo igrališta, da čitav prostor potpuno transformišemo. Da tu budu klupe za odmor, park. Zelene površine nećemo ugroziti."

Nakon idejnog riješenja uslijedila je izrada glavnog projekta, potom je raspisan tender i u toku je proces izbora izvođača: "I ovo je izuzetno skup projekt, 700.000 KM. Ali će omogućiti potpunu transformaciju sa potpuno novim sadržajem i funkcionalnim prostorom. Ovo je zaista kapitalni projekat, ne radi se o nekom sitnom uljepšavanju, nego o potpunoj transformaciji prostora."

Nije prvi put da sarađuje s Arhitektonskim fakultetom i studentima, naglasivši kako u BiH imamo nevjerovatnu omladinu, ali da im se moraju i dati prilike. Podsjetila je da je studentica Arhitektonskog fakulteta Tajra Šurković autorica idejnog rješenja Mosta Paper Bridge kod Doma zdravlja Omer Masović.

"Prema njenom idejnom rješenju je rađen glavni projekat. Tu je Grad Sarajevo potpisao ugovor sa izvođačem i radovi počinju. Inače, što se tiče izgradnje mostova, najbolji period za izgradnju mostova je kada je nivo rijeke Miljacke nizak. Kada kažemo rekonstruiramo mostove, obično naši sugrađeni misle da ćemo čekati proljeće. Ovdje neće biti tako. Mi ćemo iskoristiti sad decembar i januar kada je nivo Miljacke nizak da se glavni radovi izvrše. 

Izvođači radova i mosta Paper Bridge i mosta Ars Aevi već su potpisali ugovore i idemo u izvođenje radova. Posebnu pažnju smo ove 2025. godine posvetili mostovima. Paper Bridge će biti potpuno novi most preko puta doma zdravlja Omer Maslić", istaknula je Karić.

Uz Paper Bridge bit će uređena i šetnica uz Miljacku za šta je također završena izrada glavnog projekta.

"Čim se završi most, krećemo u drugu fazu, a to je šetališna zona. Osvijetljena, lijepa šetališna zona. Tako da potpuno ćemo oživjeti taj dio koji je sada zapušten. A onda moramo voditi računa i o onom što je već izgrađeno. Most Ars Aevi je prema projektu slavnog Renza Piana izgrađen prije više od 20 godina. Međutim, šta je problem tog mosta? Problem je što sistem drenaže nije dobro urađen. Voda se skupljala na samom mostu, a budući da je most drveni, od specifičnog materijala, to drvo je bilo uništeno. I onda su se sugrađani stalno, zaista opravdano, žalili da je izuzetno klizavo, da se voda zadržava. Kada se voda zadržava, kada je hladno, zaledi se, pa onda općina i komunalna preduzeća moraju posuti so, onda ta so izjeda drvenu površinu. S obzirom na to da je sam projekat urađen od Renza Piana, vrlo je izazovno i teško. Ne smije se odstupati od idejnog rješenja", kazala je Karić.

Dodala je da sada, kada se gradi Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, nije mogla dozvoliti da most Ars Aevi bude u lošem stanju.

"I tu smo završili postupak javne nabavke i izabrali izvođača radova. Vrijednost rekonstrukcije mosta je 300.000 KM i ovo će biti prva ozbiljna i velika rekonstrukcija mosta otkako je izgrađen", naglasila je.

Još jedan most će biti predmet ulaganja. Ovaj neće biti rekonstruisan, već će biti potpuno srušen, a na njegovom mjestu bit će izgrađen novi. Riječ je o mostu kod kultnog nekadašnjeg hotela Bristol.

"To je most koji, kada ga prelazite, osjetite trenje. Dakle, vrlo, vrlo je u lošem stanju. Sjećam se kada sam još u srednju školu išla, u Treću gimnaziju, svakodnevno sam prelazila taj most i najbolje čovjek uradi kada popravlja ono što vidi golim okom. Tako i ja, kada pređem preko tog mosta, on se trese. Iz pravca Grbavice kada se siđe s tog mosta i krene prema Pofalićima preko Vilsonovog šetališta, vidi se da su kompletne staze zakrpljene. Nisu ravne, nisu popločane. Eh, onda smo odlučili da saniramo taj dio u kompletu. Šta to znači? To znači da ćemo srušiti most preko puta Bristola, nije ni estetski lijep niti je funkcionalan. Završeni su idejno rješenje, glavni projekat i izvedbeni projekat, a trenutno su u fazi geološka ispitivanja za izradu izvedbenog projekta i možemo očekivati već da ili do kraja godine ili početkom naredne godine raspišemo tender za izvođenje tih radova. 

A kada je u pitanju Vilsonovo šetalište, uvijek se radi dio njega. Ovaj potez od zgrade Elektroprivrede BiH do Ekonomske škole nije popločan. Sjećam se još 2007. ili 2008. godine kad sam išla u Gimnaziju, te staze su izgledale identično kao sada. A koliko je prošlo? 15 godina", istaknula je Karić i dodala:

"I za to je završen projekat i raspisan tender. Projekat košta 1,2 miliona KM i ovdje smo posebno zahvalni na saradnji Vodovodu i kanalizaciji, jer, osim popločanja Vilsonovog šetališta, bit će zamijenjena vodovodna i kanalizacijska mreža."

Trude se, istaknula je, da ovi infrastrukturni projekti budu vidljivi i da budu izuzetno korisni.

"Novo Sarajevo je trenutno najveće gradilište u Kantonu. Osim stambenih zgrada koje se grade i pored novih stambenih kapaciteta, zaista puno ulažemo u javnu infrastrukturu. U toku je i izgradnja južne tribine na Željnom stadionu. Radovi idu planiranom dinamikom. To je projekat od 4,7 miliona KM, koji finansira Ministarstvo kulture i sporta, implementator je Općina Novo Sarajevo. Nakon što završimo južnu tribinu, a to će biti u 2026. godine, idemo na sjever. Dakle, uradit ćemo sjevernu tribinu i fasadu Željinog stadiona. Fudbalski klub Željezenčar je već podnio zahtjev za izdavanje urbanističke dozvole za fasadu", otkrila je Karić.

Pri kraju je i rekonstrukcija vrtića Kolibri, a Karić očekuje da će 2026. godine biti spreman za osam vrtičkih grupa. 

"Tu je i škola na Pofalićima. Već 30 godina obećavaju izgradnju škole na Pofalićima. Mi smo konačno pripremili sporazum i dogovorili smo se sa Kantonalnim ministarstvom obrazovanja da Općina Novo Sarajevo izvoji 10 miliona, a Ministarstvo 13 miliona KM i da idemo u postupak izgradnje nove škole na Pofalićima", najavila je Karić.

Kaže kako su sanirali i veliko klizište u Velešićima.

"To su ustvari pet klizišta u jednom, na prostoru gdje će biti izgrađena dvorana Vinko Šamarlić. Taj projekat je koštao 1.050.000 KM i završen je. Hum, koji je biser naše općine, ove godine smo pokrenuli prvi segment njegovog vanjskog uređenja - šetališta, šetališne zone, vidikovca, sadržaja za rekreaciju, klupa za odmor. Taj projekat iznosi 300.000 KM. Odlučili smo da, nakon 30 godina, napravimo spomen obilježje svim šehidima i poginulim borcima - jedno centralno obilježje u Novom Sarajevu, koje će biti ispred zgrade Općine. To će biti dostojanstveno, veliko spomen obilježje. Čitav spomen kompleks ispred zgrade Općine", kazala je Karić.

Problem kad kuća nema broja

Posebno je naglasila da je Općina Novo Sarajevo bila jedna od sedam općina u Federaciji koje nisu imale adresni registar. To znači da, na primjer, naše komšije na Pofalićima nemaju broj kuće. Kada imaju hitni slučaj, kada zovu Hitnu pomoć ili kada im treba neka usluga, oni ne mogu reći broj kuće, jer broj kuće ne postoji.

"Zamislite, kada komšija u dva ujutru ima slučaj i treba Hitnu pomoć, mora izaći na cestu da maše da bi ih Hitna pronašla. Mi smo završili postupak javne nabavke i potpisali ugovor. U naredna tri mjeseca će biti gotov adresni registar. Svaka kuća će imati svoj broj, svoju tačnu adresu. To je bio zahtjev naših komšija, posebno na Pofalićima, Velišićima, ali i Hrasnom Brdu", naglasila je Karić.

Najavila je i prvo pozorište u Novom Sarajevu u prostoru Međunarodnog centra na Grbavici.

"Očekujemo da naredne godine u ovo doba već imamo prvu premijeru. Cilja da iskoristimo prostor Međunarodnog centra, da ga aktiviramo, da kreira pozorišni sadržaj. Posebno smo se potrudili da ukrasimo našu općinu pred Novu godinu. Okitili smo mostove, oni blistaju, mnoge ulice, Vilsonovo šetalište. Naravno, tu je manifestacija "Zima na Vilsu", pozivamo sve da dođu. Obezbijedili smo 60 dana besplatnog klizališta za najmlađe sugrađane", poručila je Karić.

Karić je u petak, 19. decembra, održala i konferenciju za medije na kojoj je predstavila rad Općine Novo Sarajevo tokom prve godine njenog mandata.