Hoće li Istočno Sarajevo zaustaviti proširenje Aerodroma Sarajevo?

Ulica Vasilja Grđića je i dalje otvorena za saobraćaj, iako je njeno trajno zatvaranje planirano za 14. august. Ovaj uski, lokalni put bez trotoara, povezuje pedesetak domaćinstava i prolazi uz jugozapadnu ogradu Međunarodnog aerodroma u Sarajevu.

Uprava aerodroma pokušava trajno zatvoriti ovaj put, kako bi produžila aerodromsku pistu za oko 500 metara. Tako bi u glavni grad Bosne i Hercegovine ubuduće mogli slijetati i najveći, interkontinentalni avioni, što bi trebalo donijeti ekonomsku korist građanima.

Međutim, ovaj projekat je postao predmet sporenja entitetskih institucija zbog specifičnog položaja gradilišta, koje se nalazi na administrativnoj liniji razgraničenja RS i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Međutim, međuentitetska linija razgraničenja još nije precizno identifikovana i označena na terenu, iako su prošle skoro tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je građanima BiH donio mir i novo državno uređenje.

Sporna ulica Vasilja Grđića dva puta presijeca međuentitetsku liniju razgraničenja, ugrubo skiciranu na mapama, ali ne i precizno označenu na terenu i zemljišnim knjigama.

Najprije prelazi iz bh. entiteta RS u entitet FBiH, a zatim vodi nazad u RS.

Šta o aerodromu kažu stanovnici Grđićeve ulice?

Put vijuga nešto više od kilometra između pedesetak porodičnih kuća, okruženih voćnjacima i vrtovima. Na obje strane izlazi na magistralnu cestu M-18, koja u luku obilazi oko Aerodroma i ovog naselja. Tu je i granica opština Ilidža u Federaciji BiH i Istočna Ilidža u entitetu RS.

Tokom mirnog okupljanja stanovnika ove ulice, održanog 20. augusta, Ankica Trapara je medijima izjavila da su ulicu izgradili i asfaltirali stanovnici, te da nijedna institucija nije dala "nijednu marku tokom izgradnje ulice, koju sada žele zatvoriti".

Poruka okupljenih stanovnici je da im vlasti moraju obezbjediti adekvatan alternativni put, ako žele zatvoriti postojeći.

Na početku ulice je kompanija, koja se bavi iznajmljivanjem vozila. Jedan od zaposlenih je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao da je produženje piste ekonomski napredak, koji će teško biti zaustavljen.

Objašnjava da je prisustvovao mirnom okupljanju građana ove ulice, gdje je pokušao predstaviti prednosti projekta.

"Rekao sam im, doći će više turista, ostavit će više novca, njih zanima sve što je lokalno, od hrane, pića, meda, rukotvorina. Svi bi mogli imati posla i koristi od toga. A problem sa cestom se lako riješi kada ima volje. Napravi se alternativna cesta, a djeci se organizuje školski autobus i stvar riješena", navodi on, tražeći da se ne spominju ni on ni firma, jer je riječ o stranoj franšizi.

Grđićeva ulica takođe prolazi kroz parcelu, koja je vlasništvu sarajevskog aerodroma već decenijama, i koja je kupljena upravo za potrebe produženja piste, kaže stanovnica u tridesetim godinama, koja živi na početku ove ulice.

Nije željela da se spominje njeno ime, ali je za RSE objasnila da nije bila na mirnom okupljanju sa susjedima, jer smatra da aerodrom ima pravo graditi na vlastitoj zemlji, te da produženje piste i zatvaranje ulice neće uticati negativno na život njenih ukućana i njenih prvih susjeda.

"To je njihova zemlja, koju je aerodrom otkupio od mog svekra i njegovog brata još prije rata, nekad krajem osamdesetih godina", rekla je za RSE.

Objasnila je da bi manjih problema nakon zatvaranja ceste mogli imati građani koji žive niže niz ulicu, na lijevoj obali Kasindolske rijeke.

"Produžetak piste presijeca put njima, kojima je lakše da prolaze ovuda do naselja Dobrinja, gdje su škola, ambulanta i sve bitno. A nakon zatvaranja će morati ići okolo do drugog izlaza na magistralu M18", kaže ona, i dodaje da ni taj alternativni pravac nije mnogo duži.

Zaključuje da je lako naći rješenje ovog problema, ali da je projekat postao predmet političkih prepucavanja, što je ustvari i zakomplikovalo situaciju.

Niže niz ulicu, sa druge strane Kasindolske rijeke, RSE je razgovarao sa još dvije sagovornice, koje su odmarale u hladovini ispred porodične kuće.

Jedna od njih, žena u 40-im godinama, kaže da je odrasla u susjedstvu, ali već godinama živi u inostranstvu.

Cijeli tekst možete pročitati na linku OVDJE.