Halebić: U KS-u za nepune dvije godine broj zaposlenih povećan za 6.400 osoba

Ministar Halebić je u izjavi za Fenu rekao da nije čest slučaj da se budžeti povećavaju, barem od finansijske krize 2009. godine pa nadalje, i u tom periodu je bio prisutan problem likvidnosti budžeta, problem nedostatka finansijskih sredstava.

"Mi nemamo takav problem. Imamo vrlo dobru likvidnost budžeta, svoje obaveze plaćamo na vrijeme, izmirujemo dugove na vrijeme", kazao je Halebić.

Porezni prihodi u KS-u su porasli iz dva razloga, naveo je ministar. Prvi razlog je povećana porezna disciplina, a drugi je oporavak privrede u KS-u, a pokazatelj tome je povećan broj zaposlenih i povećan broj novoregistriranih preduzeća.

Sve razvijene države, pojasnio je, imaju "oštru" poreznu disciplinu i porezi se moraju plaćati.

"Kanton Sarajevo, naravno i BiH, trebaju da idu ka tom cilju da bi se stvorilo poslovno okruženje u kojem, oni koji zarađuju, mogu očekivati da to urade na jedan predvidljiv način", smatra Halebić.

Istaknuo je da mi nemamo baš razvijen privatni sektor u oblasti  zdravstva, javnog prijevoza, vodosnabdijevanja i naravno da Vlada KS ima obavezu da poboljša stanje u tim oblastima.

Pojasnio je da je oporavak privrede u KS-u vidljiv kroz povećanje broja zaposlenih. Od kraja 2015. pa do 30. septembra 2017. godine, dakle za nepune dvije godine, povećan je broj zaposlenih za 6.400 osoba s prebivalištem u KS-u , a onih koji nisu sa prebivalištem u KS-u još  više, to je  oko 8.000 osoba.

Također je oporavak privrede u KS-u vidljiv i po broju novoregistriranih preduzeća. U periodu od 1. jula 2015. do 30. juna 2016. godine, dakle za godinu dana, broj novih preduzeća registriranih u Općinskom sudu u Sarajevu, u KS-u je 754, a godinu dana nakon toga, dakle od 1. jula 2016. do 30. juna 2017. godine, registrirano je ukupno 869 preduzeća.

"Rezultat je to reformi koje je Vlada KS-a provela, a tiču se poboljšanja poslovnog okruženja u KS-u, gdje smo izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim i sudskim taksama značajno smanjili parafiskalne namete, a to su troškovi preduzeća i troškovi građana u KS. Kada se taj dio troškova uštedio veći je kapital koji preduzeća mogu da ulože u svoje poslovne aktivnosti", rekao je Halebić.

Mi smo smanjili i druge parafiskalne namete, dodao je on, a primjer toga je izdavanje radne dozvole za strance koja je do sada u KS-u iznosila 1.000 KM, za svaku radnu dozvolu, a mi smo je smanjili na 150 KM.

"Svi pričamo o tome da trebaju doći strani ulagači, investicije, međutim, ukoliko vi odmah na ulazu stranom investitoru postavite prepreku, mnogi će razmisliti da li da dođu u jednu sredinu kao što je KS u kojoj je izdavanje radne dozvole za strance, odnosno, strane investitore, tako visoko. Mi smo to prepoznali kao problem, smanjili smo značajno za nekoliko puta trošak izdavanje radne dozvole, zato ona sada košta 150 KM", naglasio je Halebić.

Naveo je da će se ukupna zaduženost KS do kraja 2017. godine smanjiti za oko 50 miliona KM, što znači da će prosječan stanovnik u KS-u imati manji ili niži teret duga.

S obzirom na to da se svi dugovi u konačnici moraju vratiti, istaknuo je, mi ovim rebalansom taj teret duga za buduće generacije ali i za one koji će poslije nas doći u Vladi i Skupštinu KS, de facto smanjujemo.

"Dug Kantona Sarajevo je bio 299 miliona KM, on će sa ovim rebalansom budžeta biti negdje na oko 250 miliona KM", rekao je ministar.

U pripremi je također i nacrt budžeta KS za 2018. godinu.

"Stvaramo konture nacrta budžeta za 2018. godinu i još nemamo cifri i brojki s kojima bismo izašli u javnost. Pravimo dodatne analize, ali u svakom slučaju, ova povoljna finansijska situacija će se, prema našim procjenama, nastaviti i u 2018. godini", zaključio je ministar finansija KS Jasmin Halebić.

Budžet KS-a za 2017. godinu iznosi 812 miliona KM. Ukupni planirani prihodi iznose 777.083.552 KM, a rashodi 697.727.203 KM, iz čega proizilazi pozitivan tekući bilans budžeta u iznosu od 79.356.349 KM, odnosno, planiran je tekući suficit.

Uspješno su izvršene tri emisije obveznica u iznosu 18.788.548 KM i to je uvršteno  u rebalans budžeta (16.788.648 KM za kapitalne projekte i 1.999.900 KM za pokriće deficita).