Građani zabrinuti zbog sječe stabala u Sarajevu: Ko odlučuje koje drvo ide pod motornu pilu?

Dok se na društvenim mrežama nižu fotografije posječenih stabala i osušenih sadnica u Sarajevu, iz KJKP Park poručuju da oni ne donose odluke o uklanjanju drveća, već isključivo provode pravosnažna rješenja nadležnih općina.

Pitanje koje se sve češće postavlja jeste koliko je cijeli proces transparentan i na osnovu kojih kriterija se odlučuje da jedno stablo mora biti uklonjeno.

Sve veći broj građana Sarajeva posljednjih dana izražava zabrinutost zbog sječe stabala na više lokacija u gradu. Fotografije uklonjenih višedecenijskih stabala, ali i novih sadnica koje se suše svega nekoliko dana nakon sadnje, izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno u grupama koje se bave zaštitom okoliša.

Pojedini građani smatraju da se stabla uklanjaju bez dovoljno jasnog obrazloženja, dok drugi upozoravaju da Sarajevo već godinama gubi vrijedno urbano zelenilo koje je posebno važno tokom ljetnih vrućina.

Park: Ne odlučujemo mi koja će stabla biti posječena

Povodom brojnih reakcija javnosti, portal Radiosarajevo.ba zatražio je pojašnjenje od KJKP Park Sarajevo o tome ko donosi odluke o sječi i orezivanju stabala na javnim površinama.

Iz ovog preduzeća ističu da se u javnosti često stvara pogrešan utisak da upravo Park odlučuje koje će drvo biti uklonjeno, naglašavajući da to nije njihova nadležnost.

"Nadležnost za sječu, orezivanje i uklanjanje stabala na javnim i zelenim površinama na području Sarajeva nije arbitrarna odluka preduzeća Park, već se provodi u skladu sa zakonima, uredbama i odlukama koje propisuju općine i kantonalni propisi. Mi pratimo dinamiku koju općina diktira", naglasila je Aldijana Hamza, stručna saradnica za informisanje i glasnogovornica KJKP Park u Sarajevu za portal Radiosarajevo.ba.

Kako pojašnjava Hamza, svaka sarajevska općina ima vlastitu odluku koja reguliše postupak uklanjanja ili potkresivanja stabala. Zahtjev pokreće građanin, pravno lice ili nadležna služba, nakon čega općina provodi upravni postupak.

Odluku donosi općinska komisija

Prema informacijama koje su dostavili iz Parka, u svakoj općini formirana je stručna komisija koja procjenjuje stanje stabala i daje mišljenje o tome da li postoje razlozi za njihovo uklanjanje ili orezivanje.

Tek nakon završene procedure nadležna općinska služba donosi rješenje, koje nakon pravosnažnosti postaje obavezujuće za izvođača radova.

"Preduzeće Park ne donosi propise niti ima ovlaštenje za izdavanje rješenja o sječi ili potkresivanju. Naša uloga je isključivo provođenje pravosnažnih rješenja koja donose nadležni općinski organi", navode iz Parka.

Dodaju da ista procedura postoji u općinama Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Stari Grad, Ilidža i Vogošća, pri čemu svaka lokalna zajednica ima svoje pravilnike i administrativne procedure.

Skoro hiljadu intervencija u jednoj godini

Podaci koje je dostavio KJKP Park pokazuju da je tokom 2025. godine realizirano ukupno 974 općinska rješenja koja su se odnosila na intervencije na stablima.

Od tog broja:

• 488 rješenja odnosilo se na orezivanje stabala,
• 419 rješenja na potpuno uklanjanje,
• 67 rješenja na dekaptaciju stabala

Najviše intervencija provedeno je na području općina Centar (253), Novo Sarajevo (231), Novi Grad (217) i Ilidža (208), dok je na području Vogošće realizirano 62, a Starog Grada tri rješenja.

Iz Parka naglašavaju da su sva navedena rješenja donijele općine, te da se određeni broj intervencija izvodi i preko drugih pravnih ili fizičkih lica koje odrede lokalne zajednice.

Građani traže veću transparentnost

Iako iz Parka ističu da se svaka intervencija provodi u skladu sa zakonom, dio javnosti smatra da bi cijeli proces trebao biti znatno transparentniji.

Građani postavljaju pitanja na osnovu kojih stručnih analiza komisije procjenjuju da određeno stablo predstavlja opasnost, da li se koriste savremene metode ispitivanja zdravstvenog stanja drveća, ko čini komisije koje donose mišljenja te da li su elaborati i stručne procjene dostupni javnosti.

Posebno su kritike usmjerene na činjenicu da se u isto vrijeme kada se uklanjaju višedecenijska stabla na pojedinim lokacijama sade nove sadnice koje, prema tvrdnjama građana, često ne prežive ljetne vrućine.

Eko akcija: Javnost je potpuno isključena iz odlučivanja

Iz udruženja Eko akcija smatraju da najveći problem nije samo u procedurama, već u tome što građani praktično nemaju mogućnost da učestvuju u donošenju odluka o uklanjanju gradskog drveća.

Predsjednik Anes Podić iz Eko akcije ističe da sve sarajevske općine imaju slične odluke koje regulišu sječu i orezivanje stabala, kao i stručne komisije koje donose odluke, ali da javnost gotovo ništa ne zna o njihovom radu.

"Glavni je problem što je iz odlučivanja o sječi i potkresivanju drveća javnost potpuno isključena. Sve općine u Kantonu Sarajevo imaju vrlo slične odluke o sječi i potkresivanju drveća koje su usvojila općinska vijeća i sve imaju svoje stručne komisije nepoznatog sastava koje odlučuju o sječi", kaže Podić za portal Radiosarajevo.ba.

Dodaje da građani praktično nemaju mogućnost da ospore takve odluke.

"Na rješenja o sječi stabala praktično ne postoji mogućnost žalbe, tako da je u ovom slučaju pravo grubo zloupotrijebljeno. Kada se i uspije doći do sadržaja tih odobrenja, drvo je već odavno posječeno", upozorava.

BiH nema nijednog međunarodno certificiranog arboristu

Govoreći o stručnim procjenama zdravstvenog stanja stabala, Podić ističe da postoje jasni slučajevi kada je sječa opravdana.

"Drveće je potrebno posjeći kada je mrtvo ili nepovratno odumire, kada je zaraženo nametnicima koji će ga uništiti, kada postoje vidljive pukotine koje narušavaju njegovu stabilnost ili kada je nagnuto u mjeri da predstavlja opasnost za ljude ili imovinu", ističe.

Međutim, naglašava da postoje i brojni granični slučajevi u kojima stabla, iako imaju određena oštećenja, mogu još godinama sigurno opstati.

"U takvim situacijama potrebna je ekspertska procjena. Prema našim saznanjima, Bosna i Hercegovina nema nijednog arboristu sa međunarodnim certifikatom. Šumarski fakultet posjeduje uređaje pomoću kojih je moguće procijeniti stanje unutrašnjosti stabla, ali ih niko ne poziva da učestvuju u tim procjenama", navodi Podić.

Nakon sječe teško je dokazati da li je bila opravdana

Na pitanje može li navesti primjere stabala za koja smatra da su bespotrebno uklonjena, Podić ističe da je to vrlo teško dokazati upravo zato što nakon sječe više nije moguće izvršiti potpunu stručnu analizu.

"Nemoguće je dati potpuno tačan odgovor. Nakon što drvo nestane, kada su osim panja uklonjeni svi tragovi njegovog postojanja, više nije moguće napraviti potpuno pouzdanu stručnu procjenu", kaže Podić.

Kao jedno od ključnih sistemskih rješenja Eko akcija predlaže izmjenu postojećih procedura kako bi javnost bila pravovremeno informisana o planiranim intervencijama.

"Od izuzetne je važnosti izmijeniti procedure tako da šira javnost, a posebno stručnjaci izvan općinskih struktura, budu na vrijeme obaviješteni i, po potrebi, uključeni u donošenje odluka o sječi", zaključuje Podić.

Fondacija ACT: Građani moraju biti uključeni u proces

Sličnog su stava i u Fondaciji Atelje za društvene promjene (ACT), odakle ističu da se ovom problematikom nisu detaljno bavili, ali da su upoznati s posljednjim aktivnostima sječe stabala koje su izazvale zabrinutost građana.

Smatraju da najveći problem nije samo u samim odlukama, već u nedostatku komunikacije s javnošću.

"Građani bi trebali biti mnogo više uključeni u cijeli proces. Danas za planove o uklanjanju stabala najčešće saznaju tek kada radnici s motornim pilama dođu na teren, kada je već kasno za bilo kakvu reakciju", navodi aktivistica i izvršna direktrica ACT-a, Azra Berbić za portal Radiosarajevo.ba.

Prema njihovom mišljenju, općine bi prije početka radova trebale organizovati sastanke s građanima u mjesnim zajednicama u kojima su planirane intervencije, uz prisustvo stručnjaka koji bi objasnili razloge zbog kojih je određeno stablo predviđeno za orezivanje ili uklanjanje.

"Na taj način izbjegli bi se brojni nesporazumi između nadležnih službi i lokalne zajednice. Rasprava tada ne bi bila da li stabla treba ili ne treba sjeći, već da li je svaka odluka donesena na osnovu stručne procjene, transparentno i uz plan zamjene uklonjenog zelenila", poručuju iz ACT-a.

Odgovornost treba biti zajednička

Komentarišući činjenicu da KJKP Park navodi kako samo provodi pravosnažna rješenja općina, iz ACT-a smatraju da odgovornost ne bi trebala biti na jednom subjektu.

"Takve odluke trebale bi biti rezultat saradnje općinskih službi, nezavisnih stručnih institucija i lokalne zajednice u kojoj se planiraju aktivnosti. Smatramo da je KJKP Park često neopravdano označen glavnim krivcem za uklanjanje gradskog zelenila, iako oni postupaju po pravosnažnim rješenjima nadležnih općinskih službi", ističu.

Odraslo drvo ne može zamijeniti mlada sadnica preko noći

Iz Fondacije podsjećaju da europska praksa pokazuje da je uklanjanje stabala posljednja mjera, koja se primjenjuje tek kada stručne procjene pokažu da određeno stablo predstavlja stvarnu opasnost za ljude ili imovinu.

Naglašavaju da u vrijeme sve izraženijih klimatskih promjena gradsko zelenilo ima izuzetno važnu ulogu u snižavanju temperatura, ublažavanju efekta urbanih toplotnih ostrva i zadržavanju prašine.

Pozivajući se na istraživanja iz gradova srednje Europe, navode da su površine prekrivene drvećem tokom ljeta u prosjeku od osam do 12 stepeni Celzijusa hladnije od gusto izgrađenih urbanih zona.

Ipak, dodaju da nije moguće sačuvati svako pojedinačno stablo.

"Stabla, kao i ljudi, imaju svoj životni vijek. Kada postanu teško oboljela, osušena ili mehanički nestabilna, njihovo uklanjanje može biti jedina racionalna odluka. Međutim, takve odluke moraju biti zasnovane na nezavisnoj stručnoj procjeni, uz uključivanje lokalne zajednice i obaveznu sadnju novih, vitalnih stabala", navode iz ACT-a.

Veća transparentnost i uključivanje struke

Kao jedno od mogućih rješenja predlažu da konsultovanje nezavisne stručne i akademske zajednice, kao i uključivanje građana, postane sastavni dio procedura prije donošenja odluka o sječi ili značajnijem orezivanju stabala.

"Sigurni smo da svi dijelimo isti cilj – da Sarajevo ima zdravo, kvalitetno i otporno urbano zelenilo u kojem će uživati i sadašnje i buduće generacije. Ono što trenutno nedostaje jesu bolja komunikacija i veća transparentnost cijelog procesa", zaključuju iz Fondacije Atelje za društvene promjene.