Kome su smetala stabla na Žutoj tabiji pa su posječena? Stručnjak kaže da su mogla biti sačuvana!
![Kome su smetala stabla na Žutoj tabiji pa su posječena? Stručnjak kaže da su mogla biti sačuvana!](https://storage.radiosarajevo.ba/article/576347/871x540/stabla-zuta-tabija-januar-2025-n-g-rsa-5.jpg?v1737722399)
Prije 11 dana - 17. januara ove godine, javnost u Sarajevu je ostala zatečena i šokirana prizorom sa Žute/Jekovačke tabije kada su stabla koja su godinama krasila ovo kulturno-historijsko mjesto - posječena!
Osim što su stabla, kako tvrdi vrsni ekspert, mogla biti sačuvana, dodatno šokira što javnost nije bila upoznata sa ovim planom do njegovog samog izvršenja, odnosno do dana sječe stabala.
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo saopćio je tada da su stabla predstavljala "opasnost za građane" te da je "potrebno izvršiti njihovu sječu". Kao razlog za odobrenje takve odluke, pozvali su se na Elaborat Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je, kako su naveli, sproveo istraživanja stabala na lokalitetu Žute/Jekovačke tabije, te utvrdio "loše stanje pojedinih stabala i predložio njihovo uklanjanje u najvećoj mjeri zbog truleži".
![Slučaj koji je zgrozio BiH: Počinje suđenje majci i sinu za brutalno ubistvo Nermine Krajine](https://storage.radiosarajevo.ba/article/578688/300x185/goran-lediba-ravlic-latif-jasarevic.jpg?v1739395053)
Slučaj koji je zgrozio BiH: Počinje suđenje majci i sinu za brutalno ubistvo Nermine Krajine
'Stara stabla morala biti sačuvana'
Kontaktirali smo profesora sa Šumarskog fakulteta Dalibora Balliana koji nam je kazao da nije učestvovao u izradi tog 'elaborata', da ne zna ko od njegovih kolega jeste, te da "su stabla oraha na Žutoj tabiji mogla i morala biti sačuvana".
"Ja nisam bio uopće upoznat sa sječom stabala na Žutoj tabiji. Ja sam za to saznao tek kad su me kontaktirali putem Facebooka. Ne znam ko je radio to na Fakultetu i ne znam zašto su kolege koje su radile na tom Elaboratu presudile da se ta stabla posijeku.
![Tužan prizor sa Žute tabije: Posječena sva stabla. Da li će biti posađena nova?](https://storage.radiosarajevo.ba/article/575419/300x185/stabla-zuta-tabija-januar-2025-n-g-rsa-5.jpg?v1737120054)
Tužan prizor sa Žute tabije: Posječena sva stabla. Da li će biti posađena nova?
Mene kada zovu ja se borim da svako stablo ostane. U BiH sam radio već 10-ak starih stabala koja su isto tako bila osuđena, ali sam im produžio život barem za 50 godina. Uvijek prvo treba gledati na taj način da se stabla spase, zaista mi nije jasno zašto su donijeli odluku da se ta stabla posijeku", istakao je profesor Ballian u razgovoru za portal Radiosarajevo.
Profesor Ballian je poznat studentima ali i javnosti, po svojim izjavama da su "stara stabla hroničari jednog vremena" i da se trebaju sačuvati.
"Ja se borim da se ona sačuvaju što više i gdje god je to moguće. Zadnje na čemu sam radio jeste jedan stari hrast u selu Žeravac u Posavini, super su ga sanirali. Želim da ih sačuvam ali, nažalost, evo, dešava se i ovo", navodi profesor.
Stava je, govori nam, da se starim stablima oraha na Tabiji trebalo prići na način da se što više njih sačuva.
"Mislim da su se neka od njh mogla i trebala sačuvati", kategoričan je.
Stabla se žrtvuju za građevinska zemljišta
Naveo nam je sličan primjer sječe stabala na Ilidži, kada su stabla osuđena na sječu s obrazloženjem da su "bolesna", međutim on se tada lično uvjerio da su stabla bila zdrava!
"Imali smo sličan slučaj na Ilidži, u parku iza stare općine gdje je sada policijska stanica na Ilidži. Oni su jednostavno osudili ta stabla da su bolesna, da ih treba ukloniti. Ja sam otišao nakon toga i fotografisao ta stabla. Sva su bila zdrava, ali je tu trebalo osloboditi prostor da se napravi jedna zgrada - ona velika koju vidite na Ilidži iza policijske stanice kada pređete preko mosta. Znači, osuđuju se stabla samo da bi se dobila građevinska zemljišta. Imali smo isti slučaj i sa Crnim vrhom kod Marijin-Dvora", navodi profesor.
Sarajevo postaje neprepoznatljivo
Upozorava da Sarajevo "postaje grad bez zelenila".
"Postajemo neprepoznatljivi", ističe profesor.
Stablima na Žutoj tabiji je trebalo potpuno drugačije prići, govori nam i pojašnjava:
"Trebalo je odmah u startu upoznati medije da se zna; trebala je jedna jača ekipa to da radi - ne znam ko je to radio, da sam ja bio, gledao bih da što više stabala preživi, da se ne posijeku; da se ukloni samo ono najnužnije i da se na njihova mjesta odmah zasadi nešto novo."
Iz Zavoda su najavili da će tek na jesen 2025. saditi nova stabla oraha.
"Treba dugo da bi ona ponovo došla u prvobitni oblik, drvetu treba vrijeme da naraste. Bio sam u Ljubljani, oni imaju vrlo interesantnu stvar u samom centru grada - imaju zasađene topole koje mi izbjegavamo. Primijetio sam jednu interesantnu stvar - uvijek je jedna topola posječena, a šest njih raste. Čim tu jednu posijeku, zasade mladu tako da je stalno ta površina zelena i nikome ne smeta što se mijenjaju ta stabla. Topole maksimalno mogu da žive 50-60 godina", priča nam.
Što se tiče stabla oraha koja su posječena na Tabiji, ona mogu da žive i po nekoliko stotina godina, ističe profesor Ballian.
![Posječena stabla na Žutoj tabiji](https://storage.radiosarajevo.ba/image/833809/871x540/stabla-zuta-tabija-januar-2025-n-g-rsa-6.jpg)
"Nisam bio na Tabiji i ne mogu sa sigurnošću reći koliko su bila stara ta stabla oraha, ali prema fotografijama koje sam gledao, prilično su tanka stabla i ona sigurno nisu bila stara više od 100 godina", zaključuje u razgovoru za Radiosarajevo profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ballian Dalibor.
Iz svega navedenog, jasno je da se starim stablima, hroničarima jednog vremena, na Žutoj tabiji, pristupilo površno i neodgovorno.
Ovo kulturno-historijsko mjesto koje rado posjećuju građani i turisti, posebno za vrijeme mjeseca Ramazana, sigurno više neće biti isto i neće odisati onim posebnim duhom kako je to znalo činiti, posebno u predvečernjim satima dok postači, ali i turisti, željno iščekuju pucanj topa i prekid dnevnog posta.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.