Komemoracija povodom smrti Iljasa Hadžibegovića

Ljudi kao što je bio historičar prof. dr. Iljas Hadžibegović, koji je preminuo jučer u Sarajevu nakon duge i teške bolesti, žive kroz ono što su stvorili i po tome će prof. Hadžibegović još dugo biti među nama, rekao je v.d. dekana Filozoskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Ivo Komšić na današnjoj komemorativnoj sjednici na ovom fakultetu.

Komšić je rekao da ga je na samom početku mandata zapala uloga da govori na komemoraciji čovjeku koji mu je bio više nego kolega i koji će ostati upamćem po svom izvanrednom znanstvenom radu, kako na fakultetu tako i izvan njega.

Osim što je od 1970. godine radio na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta, gdje je obavljao dužnosti predsjednika Odsjeka i šefa Kolegija postdiplomskog studija iz historije, prof. Hadžibegović je svojevremeno bio i direktor Instituta za istoriju Sarajevo.

Sadašnji direktor Instituta za istoriju doc. dr. Husnija Kamberović je istakao da je prof. Hadžibegović svoju naučnu karijeru i počeo u Institutu 1964. godine i cijelo vrijeme bio vezan za razvoj ove institucije, te saradnju Odsjeka za historiju i Instituta.

Prof. Hadžibegović je stalno naglašavao da institucije čine ljudi i zato je u Institut dovodio mlade ljude od kojih nije tražio ništa drugo osim da se bave naukom, upozoravajući uvijek svoje kolege "da nikad ne nasjedaju na političke trikove", naveo je dr. Kamberović, naglašavajući kako ni u najstrašnijim vremenima rata u BiH "nikome nije dozvoljavao gubljenje razuma".

Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta dr. Dubravko Lovrenović je rekao kako je igrom slučaja bio prvi student kojem je prof. Hadžibegović upisao ocjenu u indeks kao docent.

Istaknuo je da je prof. Hadžibegović pripadao onoj generaciji bh. historičara, zajedno sa Bencem, Šunjićem i drugima, koja je isijavala onim osobinama koje danas nama tako nedostaju - smirenošću i sistematičnošću, te se stjecao dojam da u svakom trenutku znaju što žele.

Način na koji je prof. Hadžibegović radio uvijek je bio krajnje nenametljiv i diskretan iako je, naprimjer, za njegovu doktorsku disertaciju o postanku radničke klase u BiH ocijenjeno da u narednih 50 godina niko o toj temi neće imati potrebu da piše, naveo je Lovrenović.

Na kraju je o djelu prof. Hadžibegovića govorio njegov dugogodišnji asistent i nasljednik dr. Edin Radušić, ukazavši na sposobnost prof. Hadžibegovića da na jednostavan način objasni kompleksne historijske pojave, te je na njemu ostala obaveza da pokaže da je nešto naučio od takvog profesora.

Naglasio je kako se prof. Hadžibegović posebno bavio ekonomskom i socijalnom historijom, pri čemu se profilirao kao vodeći istraživač u toj oblasti.

Radušić je naveo da je iza prof. Hadžibegovića ostalo više od 100 naučnih radova, uključujući dvije knjige, dok je izlaganja imao na brojnim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu, a za svoj rad je dobio niz nagrada i priznanja.