Karadžić: Krizni štabovi plaćali paravojne formacije

Na nastavku suđenja Radovanu Karadžiću vještakinja Dorothea Hanson je predstavila stručni izvještaj o formiranju i radu srpskih kriznih štabova u Bosni i Hercegovini, prema kojem su ti štabovi bili instrument centralne vlasti za provođenje politike.

Prezentirajući izvještaj, Hanson je kazala da je transformacija općinskih tijela Srpske demokratske stranke (SDS) u općinske krizne štabove predstavljala „obrazac pretvaranja partijskih organa u državne organe", čiji je cilj bio stvaranje etnički čiste države.

Kao vještakinja Tužilaštva u Haagu, Hanson je napomenula da je osnovu za tu transformaciju predstavljala "Uputa o organiziranju i djelovanju organa
srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima", koju je glavni odbor SDS-a
izdao 19. decembra 1991. godine.

"Prema toj uputi, u radu kriznih štabova učestvovali su predstavnici SDS-a, vojske, policije, ali i drugih općinskih organa. Odluke su donošene kolektivno i od aprila 1992. krizni štabovi igraju važnu ulogu u preuzimaju vlasti u općinama širom BiH", objasnila je Hanson, javio je BIRN.

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku SDS-a i Republike Srpske (RS), pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu (MKSJ/ICTY) sudi
se za genocid, kršenje zakona i običaja ratovanja i zločine protiv
čovječnosti počinjene u BiH.

Kako se navodi u optužnici, Karadžić je učestvovao i u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio da se bosanski muslimani i Hrvati trajno uklone s područja 20 općina u BiH.

"Krizni štabovi i ratna predsjedništva su bili civilni organi vlasti koji su naređivali hapšenja i zatvaranja nesrpskog stanovništva, njihovo protjerivanje i organizaciju masovnih iseljavanja. Na takav način su prvo odvojili etničke skupine, te naglasili da Srpska Republika može biti samo Srpska", rekla je Hanson.

Govoreći o regionalnim kriznim štabovima, vještakinja Hanson je objasnila da su oni prosljeđivali upute s republičkog nivoa na nivoe regija i općina, te na taj način provodili politiku centralne vlasti, koja je bila obavezujuća za sve lokalne štabove.

"Neki krizni štabovi direktno su učestvovali u pozivanju ljudi da se priključe paravojnim formacijama, te u njihovom plaćanju. Takav primjer imamo u Zvorniku, gdje je odlukom općinske vlade uplaćeno 10 miliona dinara komandantu paravojne formacije "Žute ose", čiji su pripadnici bili dobrovoljci iz Zvornika", kazala je Hanson.

Na početku unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je tražio od svjedokinje da objasni na koji način je postala analitičarka Tužilaštva u Haagu, smatrajući da izvještaj o formiranju i funkcioniranju kriznih štabova nije
relevantan.

"Selektivnost u tumačenju dokumenata karakteriše kompletan vaš izvještaj. Smatram da ste bili vrlo selektivni u tumačenju svih dokumenata i da vaš izvještaj Sud ne treba da uzima u obzir", zaključio je Karadžić.

Unakrsno ispitivanje svjedokinje Hanson bit će nastavljeno 14. juna 2011. godine.