HDZ-ova strategija i Bunozina izjava: "Jedan čovjek – jedan glas" nije apsolutan u demokratiji

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ BiH) izazvao je pažnju javnosti objavom na društvenim mrežama na engleskom jeziku kojom relativizira univerzalni demokratski princip "jedan čovjek – jedan glas", tvrdeći da ovaj standard, iako najviši, nije apsolutan čak ni u razvijenim demokratijama.

"Princip jednakog biračkog prava, poznat kao 'jedna osoba – jedan glas', predstavlja najviši demokratski standard, ali nije apsolutan čak ni u etabliranim demokratijama", napisao je Bunoza na mreži X.

Naveo je primjere Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske, gdje federalne jedinice imaju jednak broj predstavnika u Senatu, odnosno Vijeću kantona, bez obzira na broj stanovnika.

Prema njegovim riječima, ovaj princip u BiH se već primjenjuje na različitim nivoima – od općinskih vijeća do entitetskih i državnih parlamenata, dok, kako tvrdi, Domovi naroda postoje kako bi zaštitili kolektivna prava konstitutivnih naroda.

"Naš zadatak je omogućiti svima pravo kandidature za Dom naroda i za člana Predsjedništva BiH, ali i sačuvati temelj demokratije - legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH", poručio je Bunoza.

Bunozina izjava uklapa se u dugogodišnju političku strategiju HDZ-a BiH, koja se fokusira na očuvanje i dodatno učvršćivanje etničkog modela vlasti kroz pravne i institucionalne kanale, prije svega Ustavni sud BiH i izmjene izbornog zakonodavstva. Takav pristup često se kosi s principima građanske demokratije i jednakosti glasa, te izaziva ozbiljne kritike kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti.

Kao konkretan primjer može poslužiti djelovanje Borjane Krišto, aktuelne predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i visoke funkcionerke HDZ-a BiH. U posljednjih nekoliko godina, ona je u više navrata pokretala apelacije pred Ustavnim sudom BiH, usmjerene na redefinisanje etničke zastupljenosti u zakonodavnim tijelima Federacije BiH.

Godine 2019, Krišto je osporila ustavnost odredbe prema kojoj svaki kanton mora delegirati po jednog predstavnika iz sva tri konstitutivna naroda u Dom naroda – tzv. princip 1/1/1. Apelaciju je povukla neposredno prije zakazane sjednice Ustavnog suda, nakon što su sudije već iskazale negativan stav, čime je izbjegnuto formalno odbijanje zahtjeva.

Slična situacija ponovila se 2023. godine, kada je Krišto pokušala osporiti nadležnosti predsjednika Suda BiH u pogledu imenovanja sudija Apelacionog odjeljenja – ključnog tijela za odlučivanje o izbornim sporovima. I ta apelacija je na kraju povučena bez obrazloženja.

Za kritičare, ovakve pravne manevre karakteriše pokušaj institucionalnog učvršćivanja etničkog ekskluziviteta, uz istovremeno potiskivanje građanskog modela političkog predstavljanja.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, insistira na izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osigurala mogućnost isključivo etničkog biranja predstavnika, posebno u slučaju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, na što se više puta žalio upravo Čović zbog izbora Željka Komšića, aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine.