Komemoracija u Bleiburgu: Dragan Čović pozvao na pomoć bh. Hrvatima

Zbog zabrane isticanja bilo kakvog znakovlja, na skupu su se vijorile samo hrvatske zastave sa šahovnicom. Istovremeno, u mjestu Bleiburg organiziran je prosvjed antifašističkih udruga protiv okupljanja na Bleiburškom polju.

Na komemoraciji povodom 73. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnoga puta na Bleiburškom polju ove godine, u odnosu na prethodne godine, okupio se ponajmanji broj ljudi. Dijelom su tome uzrok rigorozne mjere koje su najavili i provodili austrijska policija i Počasni blajburški vod.

Pojačane mjere osiguranja i nadzora onih koji dolaze na komemoraciju počele su već na ulazu u Austriju, na granici su kontrolirani putnici u autobusima i u vozilima na putu za Bleiburg, tako da se duže, čak i do sat vremena, čekalo na prijelaz slovensko-austrijske granice. 

Osim zastava Hrvatske, Hrvata iz Bosne i Hercegovine te Austrije, nisu se smjela isticati nikakva druga obilježja ni transparenti kao ni stranačke zastave, tako da se ove godine nisu mogle vidjeti ni zastave HOS-a, niti ustaška niti bilo kakva druga vojna obilježja.

Cijeli događaj pomno su nadgledali zaštitari Počasnog blajburškog voda, ali i austrijska te nekoliko pripadnika i hrvatske policije. Ove godine na mjestu komemoracije Počasni blajburški vod zabranio je i prodaju alkohola.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković dočekan je prilikom izlaska na pozornicu nakon svete mise sa negodovanjem i zvižducima iz dijela publike okupljene na Bleiburškom polju.

Jandroković je poručio kako će se kao predsjednik Sabora i dalje zalagati da ova najviša hrvatska državna institucija ostane pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu.

Istaknuo je kako je saborsko pokroviteljstvo važno zbog "moralne, ljudske i civilizacijske obveze da se iskaže pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije".

"Nakon fašističkih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, komunistička vlast je na Bleiburgu ovim sustavnim i osmišljenim zločinima nad pripadnicima hrvatskog naroda utrla put totalitarizmu, neslobodi i progonu neistomišljenika", poručio je predsjednik Sabora.

Dodao je kako je destljećima hrvatski narod bio "talac totalitarnog, komunističkog režima u kojem su masovno kršena ljudska prava te provođen fizički i psihički teror".

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je okupljenima kako je završetkom Drugog svjetskog rata pokušan staviti "taman pečat na sudbinu cijelog hrvatskog bića".

Čović je poručio kako su prešućene žrtve na Bleiburgu postale poveznica za sve Hrvate u Hrvatskoj, BiH, ali i u cijelom svijetu. Bleiburški zločin Čović je nazvao "stratištem hrvatskih gena" te dodao kako se hrvatski narod uspješno oporavio od tog „demografskog šoka“.

Poručio je kako se danas opet na kušnju stavlja demografska snaga hrvatskog naroda, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, ponajviše zbog iseljavanja.

"U BiH smo danas svjedoci neravnopravnosti Hrvata spram druga dva naroda i nastojanja da nas se potpuno obespravi i izbriše, da ne postojima kao narod", poručio je Čović.

Istaknuo je kako je hrvatskom narodu stoga potrebno zajedništvo, a Hrvatima u BiH pomoć Hrvatske vlade.

Svetu misu je predvodio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić, a molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti izrekao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.

U svom je obraćanju nakon molitve Bešlić istaknuo kako je Bleiburg važan i tužan događaj.

"Broj muslimana žrtava Bleiburga bio je više nego proporcionalan, isto kao i u Domovinskom ratu. Bleiburg je, uz Potočare kod Srebrenice, najveća grobnica muslimana u Europi. Bleiburg je naša rana i sudbina", kazao je Bešlić.