Gabriel: Amerika doživljava Njemačku kao konkurenta, moramo promijeniti odnos

SAD pod njenim predsjednikom Donaldom Trumpom samo još „oslabljeno“ ispunjavaju svoju ulogu svjetskopolitičkog činioca, kritikuje Gabriel po slovu manuskripa njegovog fundamentalnog govora, kojeg će održati na Berlinskom forumu za Vanjsku politiku u Körber-Fondaciji. Tekst govora je redakcija Sueddeutsche Zeitunga dobila ekskluzivno, u najbitnijim detaljima.

U manuskriptu se kaže: „Sampodrazumjevajući stav, kojim smo mi ulogu SAD-a, uprkos pojedim nesporazumima, gledali kao očuvavajuću, počinje da se osipa“.

SAD izgleda da i Njemačku drugačije posmatraju nego do sada, „kao jednog među mnogim partnerima. Što onda možda znači da nas silom prilika, SAD doživljavaju kao konkurenta.

“Njemačka ubuduće mora sa više samopouzdanja štititi sopstvene interese”, zahtjeva Gabriel.

„Sami moramo definirati naše pozicije i ako treba da povučemo crvenu liniju – i među partnerima, ali prije svega orijentirani na naše sopstvene interese“, ocijenio je njemački ministar vanjskih poslova.

Kao primjer,Gabriel u manuskriptu pominje sankcije prema Rusiji, koje je Kongres SAD-a ljetos zaveo Moskvi, a koje u krajnjoj konsekvenci mogu imati utjecaj na snabdjevanje energijom u Njemačkoj, jer pogađaju ruske gasovode.

Gabriel upozorava da se ne izlazi iz nuklearnog dogovora sa Iranom, jer bi to povećalo ratnu opasnost a i ticalo se nacionalne sigurnosti Njemačke.

„U ovim slučajevima Njemačka ne može sebi dopustiti da prosto čeka na odluku Vašingtona ili da samo na te odluke reaguje. Berlin mora hladno analizirati, gdje se Nemački interesi konfrontiraju sa SAD-om”, ocijenjuje Gabriel.

Stoga sada mora biti razvijena samostalnija politika prema USA. „I dalje ćemo investirati u to partnerstvo. Pri čemu se radi o tome da je to i politička investicija, koja obhođenje sa novonastalom situacijom obskrbljuje strateškim sidrom.

Za Europu važi: „Danas je ovaj svijet postao puno neugodniji. A mi odavno primjećujemo da za nas, i pored velikog privednog prosperiteta, više nema ugodnog mjesta na sporednoj liniji međunarodne politike. Ni za nas Nijemce, ni za nas Europljane.“

Kao pokretačke sile u Europi Gabriel vidi Njemačku i Francusku. No, Gabriel se, po pitanju daljih dubokih reformi EU u sljedećim godinama, pozicionira puno sudržanije nego njegov partijski šef Martin Šulc (SPD). A francuski predsjednik Emanuel Makron se zalaže npr. za uvodjenje eurpskog ministra finansija, za parlament euro-zone i sopstveni budžet monetarne unije.

„Što se tiče pitanja finansija, želeo bih da Francuzi budu malo više nemačkiji“, kaže u manuskriptu Gabriel. Zato, sa druge strane, Nemačka u bezbednosnim pitanjima mora biti „francuskija“. Evropa može da napreduje samo ako se Nemačka i Franuska dogovore oko „zajedničkih orjentacionih tačaka“. „Smer i pravac moraju da odgovaraju. O ruti, kao i konkretnoj sadržini, mora još veoma puno da se dogovara“, tako Gabriel po slovu manuskripta. On i u pitanjima privrede i finansija smatra da izmedju Nemačke i Francuske ima da se dese „puno ozbiljnih diksusija“.