Zvizdić traži hitnu obustavu sporne odredbe Krivičnog zakona RS-a: Spriječiti masovna hapšenja

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 359b. Krivičnog zakona Republike Srpske, koji se odnosi na isticanje zastave i simbola Armije Republike BiH, te zatražio donošenje privremene mjere kojom bi njegova primjena bila obustavljena.

Sporna odredba stupila je na snagu 29. augusta, a Zvizdić smatra da bi njena primjena mogla ugroziti slobodu izražavanja i dovesti do diskriminacije građana koji koriste simbole koji su legalni u Bosni i Hercegovini. Posebno je upozorio na mogućnost krivičnog procesuiranja i hapšenja zbog samog isticanja simbola.

"Za razliku od ranijeg perioda kada je ovo bila stvar prekršajnog kažnjavanja, sada može doći do masovnog krivičnopravnog procesuiranja, odnosno hapšenja i pritvaranja ljudi samo zbog pukog isticanja simbola i obilježja na kojima se nalaze ljiljani", naveo je Zvizdić.

On je ocijenio da bi primjena ove odredbe mogla proizvesti pravnu nesigurnost, ali i otvoriti mogućnost neustavnih kontrola i zadržavanja građana na entitetskoj liniji, zbog čega traži hitnu reakciju Ustavnog suda do donošenja konačne odluke.

Govoreći o simbolici ljiljana, Zvizdić je podsjetio da je zastava sa šest zlatnih ljiljana na plavom štitu bila međunarodno priznata zastava Republike BiH pod kojom je BiH 22. maja 1992. godine primljena u Ujedinjene nacije.

"Zbog toga je nemoguće odvojiti zastavu Republike BiH od zastave Armije RBiH, jer je riječ o istoj simbolici. Pored toga, obilježja Armije Republike BiH legalno koriste i baštine pripadnici 2. pješadijskog (rendžerskog) puka Oružanih snaga BiH, tako da ova simbolika nije samo historijske prirode, već je dio važećih Zakona o odbrani i Zakona o Oružanim snagama BiH", poručio je.

Zvizdić je pritom ukazao na ono što smatra različitim kriterijima kada je riječ o korištenju ratne simbolike u RS-u. Dok se, kako navodi, kažnjava isticanje zastave Republike BiH, istovremeno se bez sankcija dopušta korištenje ikonografije povezane s ratnim zločinima i genocidom.

"Štaviše, umjesto da entitetski organi procesuiraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca što je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH, oni policijsku represiju i pritisak vrše na uposlenike i saradnike Memorijalnog centra Srebrenica. To je apsurd i civilizacijska sramota protiv koje ćemo se boriti svim pravnim sredstvima", zaključio je Zvizdić.