Duge liste čekanja i neljubaznost i dalje problem; DZ KS-a: Žalite se komisiji

Duge liste čekanja, neljubazno osoblje, privilegirani pacijenti, nedostatak informacija i neorganiziranost, samo su neki od problema na koje se građani u BiH često žale kada je riječ o zdravstvu.

"Dok na Odjelu za fizijatriju Doma zdravlja u Vrazovu puno pacijenata (neki u bolovima ili otežanog kretanja primorani su stajati zbog nedovoljnog broja stolica u holu) čeka da primi terapiju u zakazanom  terminu  uposlenici veoma laganim tempom objeduju u prostoriji pored (iako pauza nije naznačena u tom terminu)i konzumiraju duhan i pored znaka za zabranu pušenja (mirisi se šire čitavim hodnikom).  Na pitanje zašto se ovoliko čeka, odgovor jednog od uposlenika je: 'Baš me briga, niko ništa ne radi svakako'", navela je jedna od nezadovoljnih čitateljki našeg portala (ime poznato redakciji).

"Postoje i pojedinci koji imaju privilegiju (uposlenici će znati zašto) da sve terapije mogu primiti u istoj prostoriji bez i minute čekanja", navela je čitateljka koja je dodala da je kao pacijent i samim tim klijent ovog Doma zdravlja, vrlo nezadovoljna i razočarana odnosom prema pacijentu,  lošom organizacijom i neljubaznošću pojedinaca.

Osjećala sam se poniženo (bijedno), kao da nam čine uslugu što nam daju terapije i pružaju usluge koje nas pripadaju, dodala je.

U čekaonicama domova zdravlja i klinika često se mogu čuti ovakve ili slične priče, odnosno kako ljekari na pauze odlaze deset minuta ranije, a vraćaju se deset minuta kasnije, što znači da ako ste se našli u nekom od domova zdravlja za vrijeme pauze, čekat ćete 50 minuta na uslugu, umjesto 30. 

Ipak, čini se da je bh. građanima uobičajeno da se žale samo u čekaonicama ili na društvenim mrežama. Za usluge koje ih zakonom sljeduju rijetko se žale nadležnim.

"Za navedene i slične slučajeve postoji Komisija za žalbe i prigovore pacijenata pri JU Dom zdravlja KS-a sa adresom Vrazova 11. U svakom Domu zdravlja širom KS-a postoje formulari za žalbe i pohvale, gdje korisnici zdravstvenih usluga koji su, na bilo koji način nezadovoljni pruženom uslugom, trebaju ispuniti obrazac, opisati problem i potpisati se vlastoručno. Na taj način problem postaje i formalan, te se kao takav tretira. Po dobijanju potpisane žalbe Komisija se sastaje, uzima izjave svih sudionika i odlučuje o daljim mjerama", rekli su za Radiosarajevo.ba iz JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo.

Na naš upit na šta su se najviše pacijenti žalili koristeći ovu uslugu, do zaključivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Bura javnosti oko zdravstva u ovom kantonu, ali i širom BiH, naročito se podigla nakon protesta zdravstvenih radnika.

Štrajkovi su prekinuti nakon potpisivanja Kolektivnog ugovora kojim su podignuti koeficijenti minulog rada, satnice i smanjen broj radnih sati.

Kako brojni građani nisu podržavali proteste zdravstvenih radnika niti povećanje njihovih plaća, pitali smo građane smatraju li da je opravdano povećanje plaća medicinskom osoblju.

Od 1168 glasova koji su učestvovali u anketi, njih 732 su potvrdili da je medicinsko osoblje zaslužilo povećanje plaća, dok je 370 osoba reklo da za povećanje plaća ne pružaju adekvatnu uslugu.

Jedno je sigurno - građanima BiH se mora pružiti adekvatna zdravstvena usluga, za to se najviše novca izdvaja iz državnog budžeta.

"Ukupni prihodi za obavezno zdravstveno osiguranje kategorije ostvareni u kantonima u 2016. godini iznosili su 1.072.954.683 KM i veću su za 5,1 posto ili 52,5 miliona KM u odnosu na 2015. godinu zbog, najvećim dijelom, povećanja broja kategorije osiguranih lica "zaposleni kod poslodavaca" za 15.123 KM, prema evidencijama kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja", naveli su nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. 

Iz tabele 1 se može uočiti da su u 2016. godini prihodi, pojasnili su nam iz ovog Zavoda, po kantonima, od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kategorije osiguranih lica "zaposleni kod poslodavaca" iznosili ukupno 1.017.670.128 KM i ovi prihodi čine najveće procentualno učešće od 95 posto u ukupnim prihodima od doprinosa za obavezno osiguranje ostvarenim u kantonima, dok sve ostale kategorije osiguranih lica učestvuju sa 5 posto u ukupnim prihodima od doprinosa za obavezno osiguranje ostvarenim u kantonima.

Iz navedenog proizilazi da se na teret ove kategorije osiguranih lica "zaposleni kod poslodavaca" ostvaruje zdravstvena zaštita za sve ostale kategorije osiguranih lica, te je u smislu ostvarenja kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite od najvećeg značaja da se, u narednom periodu, ostvari porast broja zaposlenih u kantonu, tj. Federaciji BiH a na čiji teret se de facto de iure finansira zdravstvena zaštita svih ostalih kategorija osiguranih lica.

Na iznos ukupnih prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 1.072.954.683 KM ostvarenih u kantonima dodaje se iznos prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 124.565.673 KM ostvarenih u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji se ne iskazuju po kategorijama osiguranih lica, tako da ukupni prihodi za obavezno zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH za 2016. godinu iznose 1.197.520.356 KM i koji su za 60,3 miliona KM veći u odnosu na 2015. godinu zbog, kako je prethodno navedeno, najvećim dijelom porasta broja zaposlenih, kao i kontrola obračuna uplate doprinosa koju provodu Porezna uprava Federacije BiH.

U 2016. godini iz budžeta svih nivoa u Federaciji BiH izdvojena su sredstva u ukupnom iznosu od 62,8 miliona KM, od čega za obavezno zdravstveno osiguranje 41 milion KM (15,3 miliona KM u svim kantonima u Federaciji BiH  i 25,7 miliona KM za FZZOIR), dok su sredstva iz budžeta svih nivoa u Federaciji BiH ostvarena van obaveznog zdravstvenog osiguranja iznosila 21,8 miliona KM.

Lica koja sama žele da plaćaju obavezno zdravstveno osiguranje to vrše na način i pod uslovima, tj. po osnovicama i stopama doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje definisanim za svaki kanton pojedinačno a koja donose nadležna tijela kantona.

Osnovice i stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje različite su po kantonima za sve kategorije osiguranih lica, osim za kategoriju "zaposleni kod poslodavaca", a na što je utjecalo ustavno uređenje Federacije BiH u smislu da je zdravstvo u Federaciji decentralizovano i spušteno na nivo kantona, dok FZZOIR ima ulogu koordinacije.