Zašto nam je potreban novi Zakon o finansiranju političkih stranaka

 Zakon je precizirao da se političke stranke u BiH finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih osoba, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 10. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke te kreditnog zaduženja kod banaka.

Odmah po stupanju na snagu, počele su pristizati primjedbe od inozemnih institucija kao i od nevladinog sektora u BiH.

Slabe sankcije

Zakonom je bilo određeno da maksimalni iznos koji fizička osoba može donirati stranci iznosi 10.000 KM, dok pravno lice može maksimalno donirati 50.000 KM.

Političke stranke dužne su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) dostavljati godišnje finansijske izvještaje, a CIK ima ovlasti i da izrekne novčane kazne u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Međutim, CIK na raspolaganju ima samo mogućnost da stranke kazni novčanim iznosom, a maksimalna kazna iznosi tek 15.000 KM.

U martu ove godine počela je s radom Interresorna radna grupa čiji je zadatak bio ispraviti nedostatke u postojećem zakonu. Reforma Zakona o finansiranju političkih stranaka dio je šireg paketa reformi izbornog zakona.

Sekretarijat Grupe država protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) ocijenio je u izvještaju, objavjenom u augustu 2017. godine, da je postignut je određeni napredak kroz uvođenje elektronskog izvještavanja od političkih stranaka o finansijama te izmjene i dopune vezane za režim raspoloživih sankcija zbog kršenja ovih pravila.

Napomenuli su da je potrebno uraditi mnogo više kako bi se uskladio kompleksni zakonski okvir, promoviralo korištenje bankovnog sistema za priloge političkim strankama te povećali finansijski i kadrovski resursi CIK-a za nadgledanje političkog finansiranja.

Potrebne izmjene

Transparency international BiH (TIBiH) traži da se ojača nadzor nad troškovima stranaka, imajući u vidu da prema podacima CIK BiH u prosjeku 80% prihoda stranaka čine sredstva iz budžeta različitih nivoa vlasti, a da CIK BiH nema adekvatne nadležnosti za reviziju troškova, već je fokusirana na prihode stranaka.

“Potrebno je stranke obavezati na objavljivanje izvora finansiranja, što bi uključilo imena pravnih i fizičkih osoba koja doniraju stranke, ali i da se objavljuju kompletni finansijski izvještaji stranaka, a ne samo izvodi iz njih”, napominju iz TIBiH.

Traži se i uvođenje obaveza vršenja transakcija preko jedinstvenih bankovnih računa, što bi olakšalo nadzor nad finansijskim transakcijama i poslovanjem stranaka.

Nadalje, iz TIBiH upozoravaju da je potrebno pooštriti sankcije za kršenje zakona, na način da budu srazmjerne prekršajima i dobiti koju stranke mogu ostvariti kroz kršenje zakona.

“Tražimo da se uvedu odredbe koje bi nedvosmisleno sprečavale zloupotrebu javnih funkcija i institucionalnih resursa u svrhu predizborne kampanje”, dodaju iz TIBiH.

Zloupotreba resursa

Kao primjer zloupotreba institucionalnih resursa u svrhu predizborne kampanje, TIBiH naveo je slučaj iz 2010. godine kada je Vlada RS finansirala snimanje a zatim i zakup udarnih termina za emitiranje filma “Ponosni na Srpsku“, u kojem se na nedvosmislen način promovirao SNSD, te navodni uspjesi koje je ova stranka ostvarila u periodu svog mandata.

Također, pominje se i kampanja za lokalne izbore u 2012. godini bilježena je sada već čuvenom kampanjom “Kupujmo domaće“, koju je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede FBiH na čijem je čelu bio ministar iz reda Narodne stranke Radom za boljitak.

Vizuelni identitet kampanje ‘Kupujmo domaće’ i kampanje NSRZB-a bio je gotovo identičan, pa je Centralna izborna komisija BiH ovoj stranci izrekla kaznu od 10.000 KM za kršenje Izbornog zakona.