Zajedničke poruke evropskih i bh. parlamentaraca

Ilustracija: radiosarajevo.ba

Po završetku 12. interparlamentarnog sastanka Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH, održanog u Sarajevu, 15. i 16. februara 2010., dvije delegacije usvojile su zajedničku izjavu.

Nezadovoljstvo zbog slabog napretka na putu ka EU

Parlamentarci izražavaju zadovoljstvo time što je već 19 članica EU prihvatilo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i Bosne i Hercegovine, te se nadaju da će to uskoro učiniti i ostale zemlje članice.

Europarlamentarci u dvodnevnoj posjeti BiH

Izbor BiH u Vijeće sigurnosti UN-a jasan je pokazatelj sposobnosti BiH da preuzme svoje međunarodne obaveze, stav je evropskih i bosanskohercegovačkih parlamentaraca. Članstvo u Vijeću sigurnosti može dati do znanja liderima da se i na unutrašnjem planu može postići uspjeh isto kao i na međunarodnom.

Delegacije Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH žale jer je Bosna i Hercegovina sporo napredovala u ispunjavanju zahtjeva iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Posebno je naglašen neuspjeh BiH u stvaranju funkcionalnije države, poštivanju ljudskih prava, te popisu stanovništva, što je dodatna prepreka na putu ka Evropskoj uniji.

Nacionalistička retorika i populističke izjave, mržnja i secesionizam, te odustajanje od reformi veliki su problem. Jednaka prava za sve konstitutivne narode i nacionalne manjine nisu ništa drugo do prihvatanje evropskih vrijednosti.

Članstvo u EU za cijelu BiH a ne za konstitutivne dijelove

Delegacije su podsjetile da je Evropska unija u više navrata potvrdila svoju opredijeljenost teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom te su, u Zaključcima Vijeća EU od 25. januara 2010., istakle svoju čvrstu podršku Visokom predstavniku.

Mogućnost članstvo u EU ponuđena je Bosni i Hercegovini kao jednoj državi a ne njenim konstitutivnim dijelovima a pokušaji narušavanja suvereniteta države u potpunosti neprihvatljivi, jedna je od poruka iz zajedničke izjave.

U izjavi je ponovno rečeno odgovornim vlastima da moguća aplikacija za članstvo BiH u EU može doći tek nakon dovoljnog napretka u procesu ustavnih reformi.

Delegacije su sa žaljenjem primijetile da zemlja još uvijek nije ispunila pet ciljeva i dva uslova koje je Vijeće za provođenje mira odredilo kao polazište za tranziciju Ureda visokog predstavnika u specijalnog predstavnika EU. U tom pogledu, u zajedničkoj se izjavi od domaćih vlasti traži što skorije ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova.

Sporazum o izvršenju krivičnih sankcija s Republikom Hrvatskom i Srbijom, koji je u pripremi, pozitivan je korak ka vladavini prava u regionu, stoji u izjavi.

Ustavna reforma ključ napretka

Ustavna reforma ostaje ključna reforma koju treba provesti u Bosni i Hercegovini kako bi se napravila djelotvorna, pravedna i u cijelosti funkcionalna država sposobna da zadovolji sve zahtjeve procesa integracija EU, upozoravaju delegacije i dodaju da je uloga civilnog društva u tom procesu velika.

S tim u vezi, u zajedničkoj izjavi se apelira na bh. vlasti da čim prije provedu potrebne reforme ustava kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH“, čime bi se zaustavila ustavna diskriminacija nacionalnih manjina i građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.

Prijedlog bezviznog režima na proljeće

U izjavi se ističe zadovoljstvo zbog ubrzavanja reformi potrebnih za ispunjavanje uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Delegacije su pozdravile činjenicu da je Evropska komisija obavila stručne misije u zemlji u decembru 2009. i februaru 2010. te su pozvale Evropsku komisiju, u slučaju da je pozitivna procjena da predoči zakonodavni prijedlog za liberalizaciju viza početkom proljeća 2010. godine.

Saradnja s Međunarodnim sudom u Haagu nastavljena na zadovoljavajućem nivou i sa državnim i sa entitetskim organima vlasti. Međutim, delegacije konstatirale su da nadležni organi vlasti nisu produžili mandate međunarodnim sudijama i tužiocima koji rade u odjelu za ratne zločine Državnog suda.

Izražena je velika zabrinutost zbog ograničenog napretka u unapređenju fiskalnih politika, bavljenju strukturnim reformama i stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora širom zemlje, što dalje otežava ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini koja je već teško pogođena globalnom ekonomskom krizom.

Oštra osuda napada na novinare

Naglašen je značaj slobode izražavanja, uključujući slobodne i nezavisne medije, ali su također ukazale na potrebu politički nezavisnog regulatornog tijela za komunikacije; naglasile su da kompetentno regulatorno tijelo ima izuzetno značajnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja i različitosti mišljenja istovremeno poštujući općeprihvaćene principe kulture dijaloga, nediskriminacije, pravednosti, tačnosti i nepristranosti.

Delegacije su oštro osudile napade na novinare i zatražile od odgovornih organa preduzimanje odgovarajućih mjera da se takvo što izbjegne u budućnosti, te pozvale su medije, uključujući javne emitere, da ne emitiraju programe koji izazivaju netoleranciju;

Pozdravljeno je, kako je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o napretku u 2009. godini, ostvarenje izvjesnog napretka u oblasti obrazovanja posebno na institucionalnom nivou. S druge strane, delegacije su sa žaljenjem primijetile da usklađivanje relevantnih okvirnih zakona nije završeno; pozivaju relevantne vlasti da se fokusiraju na potpuno provođenje okvirnih zakona, čime bi se smanjila fragmentacija obrazovnog sistema i, uz pomoć Evropskog partnerstva, preduzmu mjere da se poboljša cjelokupni kvalitet obrazovanja, stoji u zajedničkoj izjavi Delegacije Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH.

Europarlamentarci Fajon, Pack, Kukan i Kacin uskoro u Sarajevu

radiosarajevo.ba