Zabrinjavajuće vijesti iz Centralne banke za sve građane BiH

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) je značajno korigovala brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz decembra pa sada za taj period procjenjuju inflaciju na nivo od 9,2 posto.

Na osnovu zvaničnih podataka iz oktobra i raspoloživih informacija s tržišta do kraja novembra, inflacija za period prvog polugodišta 2022. godine je u decembru 2021. godine procijenjena na 4,5 posto. Nova procjena sačinjena je na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. godine, i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju.

Kako su u trenutnim okolnostima trendovi u serijama na osnovu kojih se rade brze procjene jako promjenjivi u smislu magnitude i frekvencije, a centralna procjena (9,2 posto) je vrijednost za koju Centralna banka BiH smatra da je najizvjesnija.

Ekstremna vrijednost od 12,3 posto je moguća ukoliko se inflatorni pritisci dodatno pojačaju bilo zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distributivnim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu vezani za trendove u cijenama na međunarodnim tržištima.

Iz Centralne banke BiH navode da je očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena. Usporavanje inflacije očekuju u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata.

“Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. godine (2,1 i 1,4 posto respektivno) biti znatno korigovane naviše”, navode iz Centralne banke BiH.

Istaknuto je da postoji i nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.

“Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo“, navode iz Centralne banke BiH.

Dodaju sa su u novembarskom krugu makroekonomskih projekcija, prema tada raspoloživim podacima, očekivali umjeren rast realne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini (3,9 i 2,1 posto respektivno) zbog iščezavanja baznog efekta i povećanja inflatornog pritiska.

“Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. godine, pa sve do polovine marta 2022. godine, ukazuju da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija”, dodali su Centralne banke BiH.

Dodaju da će prvenstveno deflatori značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će, sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom od trenutno projicirane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini.

“Najznačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti, jer rat traje nepunih mjesec dana, ali je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u našim glavnim trgovinskim partnerima, bar zbog rasta cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, što će se odraziti negativno na vanjsku tražnju za našim robama i uslugama”, navode iz CB BiH.

Drugi faktor koji će rezultirati pritiscima na očekivanu ekonomsku aktivnost u 2022. godini, je nastavak djelovanja u mehanizmu privremenog finansiranja za dio fiskalnog sektora.

“Posljedično, nove javne investicije će biti ograničene samo na projekte za koje je osigurano finansiranje u ranijim godinama, što će rezultirati revizijom projekcija ekonomske aktivnosti za 2022. godinu naniže, i po ovom osnovu. Konačno, možda i najvažnije sa srednjoročnog aspekta je efekat koji ima smanjenje realnog raspoloživog dohotka stanovništva usljed inflatornih šokova na realnu ekonomsku aktivnost”, dodaje se u saopštenju iz Centralne banke BiH te naglašavaju da će u okolnostima ustrajnih inflatornih šokova na ionako nizak nivo raspoloživog dohotka, buduća ekonomska aktivnost usporavati.