Zabrinjavajuće: U Bosni i Hercegovini raste potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje

Zbog raznih stresnih situacija građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima pa smo tako u prošloj godini tzv. 'lijekova za sreću' uvezli i proizveli u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.

Dok s jedne strane u BiH iz godine u godinu raste potrošnja antidepresiva i anksiolitika (lijekovi čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja), s druge strane stručnjaci upozoravaju i na negativne učinke prečeste upotrebe tableta za smirenje kao što je stvaranje ovisnosti te da oni ne liječe uzrok, tj. ne rješavaju naše probleme.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je Bosna i Hercegovina prvi put implementirala Pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene ljekova, više za oko 14 posto.

Stres kod građana

Na pitanje koje su se tablete i antidepresivi najviše tražili, tj. izdavali na recepte iz Agencije su odgovorili kako su u prošloj godini iz grupe antidepresiva, financijski najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin.

Ujedno, iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem.

Na sve veći stres kod građana izazvan socio-ekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva, upozorava i prof.dr.sc. Dragan Babić, predsjednik Udruženja psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja koja su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje, gotovo svih ljudi.

Naglašava kako su zbog COVID-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće i duševne i financijske te da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti, odnosno da je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi.

Usporedo s tim, rat u Ukrajini, od kojeg se strahuje da bi mogao dobiti šire razmjere, mnoge je ljude doveo u razne psihičke probleme.

"Ljudi često o tome pričaju, pokazuju određenu dozu straha, depresije i sl.", kaže dr. Babić, ustvrdivši kako sve više ljudi uzima lijekove za smirenje, depresiju, spavanje i neke druge simptome.

Unatoč tomu, nije zabilježen veći broj posjeta psihijatrijskim klinikama i domovima zdravlja zbog toga što se, smatra dr. Babić, ljudi boje da izađu iz svoje kuće, da dođu u čekaonice gdje je puno ljudi, a i na raspolaganju im je i puno lijekova na prirodnoj bazi koje mogu uzeti bez preporuke liječnika ili psihijatra.

Također upozorava i na ovisnost koju stvaraju tablete za smirenje.

"Danas imamo razne vrste lijekova, ali većina lijekova za smirenje izaziva ovisnost. Znači, oni su mogu uzimati povremeno, par sedmica ili mjeseci, ili čak cijeloga života, ali ako se uzimaju svakodnevno mogu stvoriti ovisnosti", naglašava predsjednik Udruge psihijatara u BiH.

Kad su u pitanju antidepresivi, kaže kako danas postoje antidepresivi koji su i anksiolitici, lijekovi koji smanjuju tjeskobe i strahove, a koji se mogu uzimati svakodnevno i ne stvaraju ovisnost.

Povremeni problemi

Pojašnjava kako svi psihički problemi mogu biti povremeni, prolazni, blagi, umjereni ili teški, no ako netko ima takve psihičke probleme koji mu smanjuju kvalitetu života, narušavaju radno funkcioniranje, onda mu sigurno trebaju neki lijekovi.

S druge strane, ako je netko pod kratkoročnim stresom, to najčešće prođe smo od sebe jer se može pobijediti čak i pozitivnim, mislima, meditacijom, zdravom prehranom i slično.

"Također, danas u apotekama imamo i puno prirodnih lijekova koje je priznala Svjetska zdravstvena organizacija i koje ljudi mogu kupiti bez recepta, a to su lijekovi poput omega- 3 masnih kiselina, gospine trave, valerijana. I takvi lijekovi mogu pomoći i savjetuju se kod blagih ili umjerenih psihičkih poremećaja, no ako je stanje ozbiljno onda se svako treba javiti psihijatru", objašnjava dr. Babić.