Za pola godine 24 državna tužioca podigla samo dvije optužnice za ratne zločine

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u prvih šest mjeseci ove godine, u odjelu koji ima 24 tužioca, podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine protiv tri osobe te raspisalo 17 potjernica u više od stotinu predmeta s procesnim smetnjama, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH).

Jasmin Murtagić, rukovodilac projekta "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH" je, izlažući izvještaj o radu Tužilaštva BiH od 1. januara do 30. juna, na sjednici VSTV-a, kazao da je u više od stotinu predmeta s procesnom smetnjom raspisano samo 17 potjernica: "Ističem da su u ovom periodu od šest mjeseci na 24 raspoređena tužioca u, naglašavam, Posebnom odjelu za ratne zločine, podigli dvije optužnice protiv tri lica i donijeli devet negativnih tužilačkih odluka."

Dodao je da su kroz prethodne izvještaje govorili o 40 optužnica u okviru dvije godine i da je taj podatak bio prihvatljiv, ali se veliki dio optužnica odnosio na nedostupne osobe, o čemu je Detektor ranije pisao.

"Dvije optužnice protiv tri lica u šest mjeseci, vi procijenite, kao regulator sistema, da li je to kvalitativno i kvantitativno zadovoljavajući rezultat", kazao je.

Članica VSTV-a Amila Mimica Kunosić je kazala da je nedopustivo da toliki broj tužilaca i stručnjaka radi u Tužilaštvu, a broj predmeta i optužnica nije zadovoljavajući: "Predlažem da mi, kao Vijeće, do sljedećeg izvještaja razmislimo koje radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima možemo pokrenuti protiv glavnih tužilaca gdje nemamo pomaka, i gdje neke stvari ne idu i ne rješavaju se predmeti."

Murtagić je kroz izlaganje kazao da postoji problematičan trend u preciznosti broja predmeta za ratne zločine, na koji su i ranije ukazivali.

"Šta da kažemo osim da Vijeće u ovom trenutku ne zna tačan podatak o broju predmeta. Ima više cifri i podataka, i oni se stalno mijenjaju. Ne trebamo se braniti, šta god da nam kažu i javnost i pravosudna zajednica, ne trebamo se braniti", kazao je član Vijeća Mustafa Šabić.

Vijeće je usvojilo i prijedloge kojim se Državnom tužilaštvu nalaže da u roku od tri mjeseca izvrši potpunu reviziju svih neriješenih predmeta ratnih zločina, da promptno unaprijede rad na predmetima sa procesnim smetnjama i povećaju broj raspisanih potjernica, te do kraja godine prioritetno fokusiraju rad na predmetima koji imaju potencijal sudskog epiloga, odnosno podizanja optužnice.

Zbog učestalih oblika nasilja i ubistava žena u Bosni i Hercegovini, članovi VSTV-a su na sjednici u srijedu, 6. septembra, usvojili set aktivnosti u pogledu unapređenja postojećeg sistema zaštite žena žrtva nasilja u BiH, i otvorili pitanje potrebe dodatne eduakcije sudija, tužilaca i policijskih službenika koji rade na ovim predmetima i slučajevima. Demirel Delić iz Odjela za pravna pitanja VSTV-a kazao je da analizu stanja planiraju završiti do novembra, kada će sa konkretnim podacima kreirati pravac u kojem cijeli sistem mora krenuti, ako želi kreirati sigurnije društvo i adekvatniju reakciju institucija u zaštiti žena od nasilja.

"Obratili smo se općinskim i osnovnim sudovima i tražili informacije o problemima multisektorske saradnje, ali i problemu u primjerni podzakonskih akata. (…) Odjel će provesti dubinsku analizu prema podacima iz CMS-a, koje su mjere donosene, da li su donesene kulmulativno ili parcijalno", kazao je Delić.

Šabić je, osvrćući se na ubistva u Gradačcu i odluke koju je donijela sutkinja uz obrazloženje da nije imala dovoljno dokaza od policije za izricanje bilo kakve mjere, kazao da je dobijao podatke da su u sličnim slučajevima izricane mjere zaštite i da se praksa mora uskladiti.

"Da bi bilo obavezno da se sudije koje rade taj posao educiraju. (…) Nema ujednačene prakse u pogledu rada na ovim predmetima i izricanja mjere. To se mora promijeniti", kazao je.

Članovi Vijeća su usvojili zaključak radne grupe o uvođenju kategorije “novinar” u CMS sistem, kako bi tužilaštvo imalo uvid u radu na predmetima i analiziranju mogućih motiva napada na novinare. Naveli su da je ranije jedan predmet u Banjoj Luci došao pred tužioca bez da su znali da je osoba novinar, i da bi to moglo biti motiv napada na njega. Ovim prijedlogom nastoje unaprijediti sistem zaštite i analizu stanja ugroženosti novinara u BiH.

Tokom rasprave, a bez ranije planirane tačke, članovi su govorili i o problemima s novim izmjenama Zakona o VSTV-u, navodeći da će njegovo usvajanje onesposobiti insituciju Vijeća i rad Odjela za integritet, jer nove izmjene ostavljaju prostora za nedostavljanje podataka sudija i tužilaca na provjeru. Zakon je nakon ove rasprave usvojen na sjednici Doma naroda. Amila Mimica Kunosić je kazala da ovaj zakon ne vodi ka napretku i da nije napisan u skladu s međunarodnim preporukama i mišljenjem Vijeća. Ona je kazala da je ovim zakonom ostavljeno prostora za korupciju.

Sjednica VSTV-a nastavlja se u četvrtak, 7. septembra.