Vijeće ministara BiH odobrilo nabavku vakcine protiv bolesti kvrgave kože

Anadolija
Vijeće ministara BiH odobrilo nabavku vakcine protiv bolesti kvrgave kože
Ured za veterinarstvo BiH zadužen je da sa švedskom razvojnom agencijom SIDA potpiše sporazum o nabavci vakcina za eventualne potrebe hitne vakcinacije životinja.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je, putem Ureda za veterinarstvo BiH, dopunilo Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki u BiH radi sprečavanja unošenja bolesti kvrgave kože. Trenutno se zabrana uvoza odnosi na područja Srbije, Crne Gore, Bugarske, Albanije, Makedonije, Turske, Kazahstana, Rusije, Armenije i Izraela.

Vijeće ministara BiH usvojilo je dopunu informacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o pojavi bolesti kvrgava koža u regionu te je zadužilo Ured za veterinarstvo BiH da o najnovijoj situaciji u vezi sa širenjem ove bolesti obavijesti nadležna entitetska i kantonalna tijela, Graničnu policiju BiH, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i sve druge relevantne institucije u državi.

Ured za veterinarstvo je o širenju bolesti obavijestio nadležna tijela entiteta i veterinarsku inspekciju, a pripremljen je i dopis za farmere i informativni letak o potrebi provođenja pojačanih biosigurnosnih mjera na farmama koji je upućen nadležnim organima i objavljen na web stranici Ureda.

S ciljem pojačane pripravnosti u slučaju pojave bolesti, Ministarstvo je u augustu ove godine putem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) osiguralo trening u Beču za predstavnike dviju laboratorija, a krajem jula su dopremljeni materijali za provođenje dijagnostike bolesti. Budući da je bolest kvrgave kože egotična bolest sa bivše liste A Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), u slučaju njenog utvrđivanja pokreću se procedure iz kriznog plana koji predviđa formiranje Zajedničkog centra za kontrolu bolesti.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH zadužen je da od Granične policije i Uprave za indirektno oporezivanje zatraži informaciju o poduzetim mjerama iz njihove nadležnosti, odnosno o realizaciji zaključaka Vijeća ministara sa 62. sjednice na kojoj je prvobitno razmatrana ova problematika. Prilagogoditi sektor mljekarstva tržišnoj konkurenciji Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o stanju na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2013-2015. godina te je preporučilo institucijama nadležim za poljoprivredu da kreiranje agrarnih politika, posebno u sektoru mljekarstva, prilagode uslovima sve jače tržišne konkurencije.

U informaciji se navodi da domaća proizvodnja u posmatranom trogodišnjem periodu zadržava stabilnost proizvodnje svježeg mlijeka, odnosno bilježi manji porast. Otkup mlijeka je povećan, a mljekarska industrija sve više radi na diverzifikaciji proizvoda i uvođenju u proizvodnju proizvoda visoke tržišne vrijednosti. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka bilježi neznatno povećanje od oko jedan posto na godišnjem nivou, odnosno sa 689 miliona litara u 2013. godini povećana je na 697,3 miliona litara u 2015. godini. Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka kao najznačajnije sirovine za mljekarsku industriju je stabilna, s rastom od jedan posto u trogodišnjem periodu te je u 2015. godini iznosila 674 miliona litara.

Proizvodnja sirovog ovčijeg mlijeka varira, ali se kreće u prosjeku oko 16 miliona litara, a proizvodnja sirovog kozijeg mlijeka je povećana za 9,5 posto i u 2015. godini je iznosila 7,7 miliona litara. Brojno stanje krava i steonih junica nije značajno promijenjeno u posmatranom trogodišnjem periodu i kreće se u prosjeku oko 290 do 293 hiljade grla. U posljednjih nekoliko godina je smanjen ukupan broj proizvođača mlijeka i u 2014/2015. godini ih je bilo registrovano 12.553, ali je povećan broj proizvođača mlijeka sa više od pet krava. U trogodišnjem periodu je za 16 posto povećan otkup mlijeka i u 2015. godini je iznosio 234 miliona litara.

Otkupna cijena mlijeka u 2015. godini iznosila je 0,54 KM po litru i manja je za 6,9 posto u odnosu za cijene iz 2013. i 2014. godine. Proizvodnja UHT konzumnog mlijeka smanjena je za dva posto i u 2015. godini je iznosila 119 miliona litara, a za 23 posto je povećana proizvodnja pavlake, milerama, jogurta i ostalih fermentisanih proizvoda. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih porizvoda u 2015. godini iznosila je 189 miliona KM, od čega je udio uvoza iznosio 68 posto, a izvoza 32 posto.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak