Unuk Edvarda Kardelja: BiH se mora razviti kao građanska država

Evropski zastupnik i unuk Edvarda Kardelja, jednog od tvoraca historijskih odluka donesenih na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu i ideologa jugoslavenskog socijalističkog sistema, nije danas glasao za Rezoluciju izvjestitelja Cristiana Dan Prede o Bosni i Hercegovini, koju je Europski parlament usvojio velikom većinom.

Piše: Faruk Vele

Zeleni i većina pripadnika Ujedinjene europske ljevice (GUE) nisu to učinili zbog, kako saznajemo, naglašenog etničkog principa u tekstu Rezolucije. Zbog činjenice da se u tekstu Rezolucije, dakle, spominju tri naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvat), a ne građani BiH.

"Nismo mogli podržati takav tekst", kaže nam Šoltes.

"Treba gledati sredinu, pitanje demokracije i odbrati sistem za ljude koji žive u BiH. Politika je jedna stvar, ali stvaranje životne sredine u ekonomskom, socijalnom, edukacijskom i znanstvenom smislu je važno za stabilnost društva koje mora da se bavi pitanjem budućnosti, a ne samo prošlosti. Isto tako, ako ne riješi pitanje prošlosti teško krećemo dalje", nastavlja naš sagvornik.

Prema njegovim riječima današnja Rezolucija je kompromisi različitih stavova, mišljenja.

"I ova rezolucija je mix, demokracija u smislu da su unutra oni dijelovi za koje je glasala većina poslanika u procesu same priprema teksta Rezolucije. Tako da je jučerašnja diskusija pokazala ustvari to što se događa zadnjih pet godina - različiti koncepti i različite perspektive budućnosti BiH. Neki  još uvijek insistiraju na tzv. etničkom principu u smislu stvaranja tzv. entiteta, dok drugi pozivaju, sve više, a u tom smislu su pokušani i amandmani, da se Bosna u budućnosti mora razviti kao tzv. građanska država. To proizlazi iz presude ne samo u slučaju "Sejdić-Finci", već i prema preporukama Venecijanske komisije koja govori o tome na koji način napraviti

sistem koji bi bio dovoljno demokratičan da ljudi unutar BiH mogu demokratski odlučivati o važnim stvarima", kaže Šoltes za Radiosarajevo.ba.

Govoreći o najvažnijim porukama Rezolucije ističe da su one išle u pravcu da BiH nije napravila iskorake kao što je mogla.

"Da napredak mora biti puno veći kad bi se politika mogla usuglasiti o nekim problemima u vezi s pitanjima budućnost. Još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje i sistema borbe protiv korupcije, organiziranog  kriminala, nezavisnog pravosudnog sistema, sudske vlasti, položaja manjina i žena u društvu, Roma i manjinskih pitanja. Potom socijalni element i ekonomsko-privredni. Tu treba puno raditi u ekonomskom dijelu, da se stvara element za privrednu saradnju, da se otvara prostor gdje će biti sigurno ulagati, gdje nema prostora za korupciju, da i ulagači mogu biti sigurni u smislu pravne i sudske zaštitite", navodi europski zastupnik.

Nadalje, konstatira da svako poboljšanje životnog standarda stavlja u drugi plan neke stvari koji su sada na prioritetnoj listi.

"Poruke su dosta jasne u tom smislu da shvatimo da BiH ne smije da bude predmet uzurpacije politike, nego mora služiti građanima BiH, i to svima.  Tako da u tom dijelu, treba voditi računa da ljudi iz BiH jer nemaju posla, da idu tamo gdje imaju bolje uvjete. EU može dosta pomoći. Treba  više napraviti i u smislu evropskih fondova. Završava IPA 2 i priprema se IPA 3. BiH ima predviđena sredstva za prioritete od energetike, infrastrukture, do sporta. To su stvari gdje treba napraviti iskorak i pružiti ruku jedni drugima. Šteta je da se to ne iskoristi", zaključio je Šoltes.