Prenosimo I New York Times o južnoj interkonekciji: Žestoka kritika upućena Draganu Čoviću

Ugledni list The New York Times objavio je u četvrtak, 22. februara, tekst o situaciji u Bosni i Hercegovini, specifično o problemu južne interkonekcije, gdje je posebnu kritiku dobio predsjednik HDZ-a Dragan Čović. 

Već suočavajući se s neriješivim krizama na Bliskom istoku i u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države također se bore s zastojem na Balkanu oko gasovoda prema Bosni, pitanjem opterećenim velikim geopolitičkim ulogama, piše The New York Times. 

Projekt, podržan od strane Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, ali blokiran nesuglasicama koje već dugo koče Bosnu, ima za cilj prekinuti moskovsku vlast nad snabdijevanjem gasom države koja je između Istoka i Zapada.

Predloženi gasovod, koji bi dovodio prirodni gas iz susjedne Hrvatske, članice NATO-a i Europske unije, bio bi 160 kilometara dug i koštao bi otprilike 110 miliona dolara, sitnica u odnosu na 15 milijardi dolara koliko je koštala izgradnja gasnog priključka Nord Stream između Rusije i Njemačke.

No, ozbiljno bi smanjio moskovski uticaj u izuzetno nestabilnom regionu. Rusija je često koristila kontrolu energije kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj invaziji u februaru 2022. godine i od tada je koristila to da podriva evropsko jedinstvo nudeći povoljne energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije.

Rusija nema teritorijalne pretenzije prema Bosni ili drugim balkanskim zemljama, a njen glavni cilj je spriječiti njihovo povezivanje sa Zapadom.

Zastoj gasovoda je "mnogo važniji od same Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture u maloj balkanskoj zemlji", rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske koja je pomogla da njena zemlja postane članica Europske unije 2013. godine.

"Ovo se odnosi na zatvaranje puteva za ruski destabilitizirajući uticaj u Europi", rekla je Pusić u intervjuu. "Veliki put je naravno Ukrajina, a ovaj je mali. Ali ako nije zatvoren, rasti će" i širiti nestabilnost kroz Balkan i dalje, dodala je.

Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diverzificirale izvore energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, Bosna je ostala potpuno zavisna od Moskve za svoj prirodni gas.

Bez alternativnih snabdijevanja sa Zapada, James C. O'Brien, pomoćnik državnog sekretara SAD-a za evropske i euroazijske poslove, rekao je u telefonskom intervjuu: "Bosna riskira da zaostane i postane jedinstveno ranjiva" pod pritiskom Moskve.

O'Brien je posjetio bosansku prijestonicu Sarajevo ovog mjeseca kao dio napora SAD-a da pokrene gasovod iz Hrvatske, da probudi političare iz njihovih unutrašnjih sukoba i ublaži ruski uticaj. "Ovo je ranjivost koja mora biti zatvorena", rekao je O'Brien.

Glavni izvori energije Bosne su hidroelektrane i lokalni ugalj. Ali dok prirodni gas iz Rusije čini manje od pet posto ukupnog energetskog mješavina zemlje, pomaže u napajanju velike fabrike aluminija i pokreće toplane koje održavaju Sarajevo toplo zimi.

Mirovni sporazum zaustavio je ratove koji su ubili oko 100.000 ljudi početkom 1990-ih, ali opteretio Bosnu složenim i visoko disfunkcionalnim političkim sistemom. 

"Entitet RS, predvođen nacionalistom Miloradom Dodikom, više puta je prijetio otcjepljenjem, što bi izazvalo rizik od novog krvoprolića. Dodik, redovni posjetitelj Rusije, posljednji put u srijedu, na sastancima s predsjednikom Vladimirom Putinom, gura odvojeni projekt gasovoda koji bi povećao snabdijevanje gasom iz Rusije. Njegovo područje ima svoju gasnu firmu, Gas-RS, kojom upravljaju etnički Srbi, i rusku rafineriju nafte ovisnu o ruskoj sirovoj nafti", piše The NY Times.

Lider Hrvata u Bosni, Dragan Čović, kaže da podržava predloženi zapadni gasovod, ali želi da bude pod kontrolom firme kojom upravljaju Hrvati umjesto postojećeg operatora gasovoda u Bosni, BH Gas, koji se nalazi u Sarajevu i vodi ga Bošnjak. Firma koju Čović želi stvoriti bila bi smještena u bosanskom gradu Mostaru, etnički miješanom ali dugo bastionu hrvatskog šovinizma.

Svađa je izazvala neuobičajeno oštru intervenciju prošlog mjeseca od strane državnog sekretara Antonyja J. Blinkena. U pismima ministru vanjskih poslova Bosne i Hrvatske, Blinken je osudio  Čovića zbog opstrukcije "ključnog projekta". Njegove zahtjeve za novom, etnički hrvatskom firmom, rekao je, "su duplicirajući, ekonomski neodrživi i stavljaju cijeli projekt pod rizik."

"Takva očita korupcija i samoposluživanje mogli bi ugroziti nade Bosne da će jednog dana postati članicom Europske unije", dodao je Blinken.

O'Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći jesu li hrvatski i bosanski ministri vanjskih poslova odgovorili na Blinkenov napad. Obojica ministara su odbila dati intervju.

Čović, koji je također odbio dati intervju, rekao je da želi samo zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put Bosne prema Europskoj uniji.

Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina izvršnih direktora i zaposlenika njene firme Bošnjaci, ali rekla je da nema potrebe za novim operatorom gasovoda pod vodstvom Hrvata.

"Sve je to samo politika", rekla je, napominjući da joj je jedini interes osigurati "raznoliku i stabilnu opskrbu" energijom.

Muris Čičić, ekonomist i predsjednik Bosanske akademije znanosti i umjetnosti u Sarajevu, opisao je svađu oko SAD-ovog podržanog gasovoda i napore Dodika da izgradi alternativu za unos više ruskog plina kao "model disfunkcionalnosti Bosne".

"Sve u ovoj zemlji temelji se na etničkoj diferencijaciji, čak i plin", rekao je, dodajući: "Naši političari su podijelili sve što je moguće podijeliti i stavili svaki komad pod svoju komandu. To je izvan svake ekonomske logike."

Svađa nije samo ometala zajedničko djelovanje u interesu cijele zemlje, rekao je Čičić, već i stvorila plodno tlo za Rusiju da gura svoje interese.

"Bosna je tačka podjele između Istoka i Zapada - tačka gdje Rusija može lako izazvati nestabilnost kroz ljude poput Dodika", rekao je Čičić.

Dodik, dodao je, može biti najotvoreniji u izražavanju želje za preuređenjem granica Bosne i njenim izbjegavanjem ulaska u Europsku uniju, ali nije jedini koji promovira uske etničke i često korumpirane interese s rizikom poticanja napetosti i čak nasilnog sukoba.

"Nažalost, imamo puno Dodika ovdje", rekao je.

Europska unija je Bosnu prihvatila kao "kandidatsku zemlju" 2022. godine, kao dio svojih napora da ublaži ruski uticaj na Balkanu nakon invazije na Ukrajinu. No, formalni pregovori nisu počeli, a izvršna ruka Europske unije u studenom je dostavila mračnu procjenu izgleda Bosne, tvrdeći da zemlja nije ostvarila "nikakav napredak" u borbi protiv korupcije i oklijevala oko "socijalno-ekonomskih reformi" koje traži Brisel.

Ideja izgradnje gasovoda za unos plina iz susjedne Hrvatske prisutna je već gotovo 15 godina, još od kada je Rusija prekinula isporuke plina preko Ukrajine Balkanu 2009. godine i ostavila Sarajevo da drhti nekoliko dana pri niskim temperaturama.

"Vrlo smo se uplašili 2009. godine i shvatili smo da nemamo nikakvu energetsku sigurnost", rekao je Almir Bećarević, koji je tada vodio BH Gas.

Gazprom, energetski div Rusije, rekao je, godinama je izgledao "samo kao normalna firma koja prodaje plin", ali "postalo je sve jasnije da Gazprom igra političke igre". Plin, dodao je, "prerastao je u veliku geopolitičku stvar."

Bećarević i drugi počeli su lobirati za gasovod iz Hrvatske kako bi okončali ruski monopol, ali malo su napredovali, čak i nakon otvaranja postrojenja na otoku uz hrvatsku obalu za rukovanje isporukama tekućeg prirodnog plina 2021. godine.

"Godinama nije bilo ništa osim blah, blah, blah", rekao je Bećarević. "Ali rat u Ukrajini sve je promijenio. Sada je situacija promijenjena 100 posto", piše The New York Times.