U Sarajevu se održava Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslovenskim zemljama
Skup je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, a posvećen je razmatranju uticaja inicijativa nevladinih organizacija, mirovnih grupa, članova akademske zajednice i umjetnika na uspostavljanju tranzicijske pravde u zemljama nekadašnje Jugoslavije. Bit će razmotren i doprnos Haškog tribunala u sprečavanju poricanja zločina i odgovornosti te održana diskusija o pomirenju kao dijelu politike proširenja Evropske unije (EU) na područje zapadnog Balkana.
Otvarajući Forum, predsjedavajući Vijeća ministara BiH je podsjetio da proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini nije okončan ni 22 godine nakon završetka rata. Izrazio je bojazan da treba još dosta vremena za izgradnju društva u kojem će svi građani imati jednako pravo na pravdu.
"Iako je proteklih godina i vladin i nevladin sektor, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, uložio dosta napora da se riješe brojni slučajevi drastičnog kršenja ljudskih prava u ratnom i poratnom periodu, činjenica je da ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Mislim prije svega na prvi mehanizam tranzicijske pravde, odnosno istraživanje i krivično procesuiranje ratnih zločina. Vijeće ministara BiH je krajem 2008. odobrilo Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina s ciljem da se najsloženiji krivični predmeeti procesuiraju u roku od sedam, a preostali za petnaest godina. Od tada je prošlo devet godina, a prema procjenama Haškog tribunala, pred pravosuđem BiH je još više od hiljadu neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi", rekao je Zvizdić.
U međuvremenu, podsjetio je, zatražene su izmjene i dopune državne strategije, prolongirani su ranije utvrđeni rokovi za procesuiranje najkompleksnijih predmeta ratnih zločina, što je kod žrtava produbilo nepovjerenje u rad domaćih pravosudnih institucija.
"Nedopustivo je da oni koji su u ratu bili žrtve zločina, koji su ostali bez članova svoje porodice ili su protjerani iz svojih domova, dvije decenije čekaju pravdu i stoga je njihovo nezadovoljstvo sasvim opravdano i razumljivo. Dodatni je problem što su mnogi osumnjičeni, optuženi, pa i presuđeni ratni zločinci spas pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj, gdje su i pored urgencija bh. pravosuđa, pošteđeni krivičnog progona", Zvizdićeve su riječi .
Praksa tranzicijske pravde u BiH svakodnevno se suočava s novim poteškoćama i izazovima, najviše stoga što se nedavna ratna prošlost još različito interpretira i nema iskrene volje za suočavanje s istinom te što još postoje snage koje nisu odustale od ratnih ciljeva, zaključio je.
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Khaldoun Sinno naglasio je generalno opredjeljenje EU za pristup građana pravdi i za poštivanje ljudskih prava, a kad je riječ o zapadnom Balkanu, dodao je, Evropsku uniju brine ograničen napredak na polju tranzicijske pravde.
To je proces bolan i mukotrpan, zahtijeva trud svih kojih se on tiče, ali Evropska unija koja je značajno podržala rad Haškog tribunala i sudove za procesuiranje ratnih zločina, opredijeljena je za izgradnju mira te na zapadnom Balkanu želi vidjeti dobrosusjedske odnose kao dio procesa pomirenja, naglasio je Sinno.
Nije bitan samo rad političara i sudova, već je tranzicijska pravda širi proces koji iziskuje opći društveni rad, angažman i nevladinog sektora i medija.
"Svi trebamo raditi na tome, to je dug i bolan proces, imate podršku Evropske unije u tim zajedničkim nastojanjima", rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno te izrazio nadu da će sve zemlje zapadnog Balkana uskoro biti članice Evropske unije.
Učesnica Foruma Staša Zajović iz asocijacije „Žene u crnom“ iz Beograda naglasila je uporni angažman te nevladine asocijacije za dokazivanje istine o dešavanjima na području bivše Jugoslavije s početka devetedestih godina prošlog stoljeća te najavila da će, i pored otpora u Srbiji, aktivistkinje nastaviti da stvaraju novi model pravde u zajedničkom angažmanu s koleginicama iz regiona, primjerice u pomoći izbjeglicama s Bliskog Istoka.
" Objekti nepravde i zločina postale su akterke pravde, izražavaju solidarnost i to je naš koncept pravde", kazala je Zajović i dodala da se i trenutno organiziraju mnoge aktivnosti uz podršku svjedokinja iz bivše Jugoslavije o kršenju ljudskih prava.
U radu Foruma učestuju brojni predstavnici Koalicije za REKOM i civilnog društva, akademske zajednice, istraživača o trazicijskoj pravdi, državnih institucija i međunarodnih organizacija koje se bave uspostavljanjem vladavine prava koja su teško kršena u ratovima 1990-tih godina.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.