Tužilaštvo pokrenulo istragu nakon što su u RS-u objavili ime zaštićenog svjedoka

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu protiv medija u RS-u koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici, koji je tokom svjedočenja 2017. godine tvrdio da mu je današnji premijer ovog entiteta Radovan Višković nudio novac da prekopava masovne grobnice 1996. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dok iz Državnog tužilaštva još uvijek nisu potvrdili protiv kojih medija se provodi istraga, portal Glas Srpske je objavio kako su predmet provjera.

BIRN-u BiH je nezvanično iz dva nezavisna pravosudna izvora potvrđeno da će se utvrđivati i odgovornost osoba koje su podstrekivale medije na objavu identiteta zaštićenog svjedoka te zastrašivanje svjedoka.

Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”. Centar je, dodao je Kojić u izjavi od 21. septembra, na polovini posla da objavi spisak svjedoka koji su, kako je rekao, davali “lažne izjave”.

Zbog ovih i sličnih izjava Državno tužilaštvo, potvrđeno je nezvanično za BIRN BiH, ubrzano radi na opsežnom predmetu, u kojem su osim medija koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka, uključena i druga lica koja su podstrekivala medije na takvo nešto. Kojić nije odgovorio na pozive i poruke za komentar do trenutka objave teksta.

Portal Glas Srpske objavio je da je Tužilaštvo BiH od njih zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” iz Krivičnog zakona BiH, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala. Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, potvrdio je za BIRN BiH da je pokrenuta istraga zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, ali nije želio navesti na koje se medije, osim Glasa Srpske, odnosi istraga.

Iz Glasa Srpske navode da njihov portal nijednim činom nije ugrozio zaštićenog svjedoka, navodeći da nisu otkrili njegov identitet.

“Stav uređivačkog kolegija je da ni u jednom momentu u tekstu nismo otkrili ničiji identitet, niti smo uputili na nekoga ko bi otkrio identitet zaštićenog svjedoka. To su nam potvrdili i naši advokati koje smo konsultovali nakon saznanja o istrazi Tužilaštva”, kaže Žarko Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Glasa Srpske.

Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.

Pokrenuta zaštita svjedoka

Sutkinja Suda BiH Minka Kreho, koja je predsjedavajuća Vijeća u predmetu “Josipović i ostali” koji se odnosi na genocid u Srebrenici, kazala je za BIRN BiH da je odmah po saznanju kako je otkriven identitet svjedoka, zatražila od Tužilaštva BiH da se utvrdi odgovornost.

“Tužitelj Ibro Bulić se odmah obratio komisiji koja se bavi zaštitom svjedoka pri Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Tražila sam da se pokrene istraga u vezi s tim. Tužilaštvo je od nas tražilo podatke o samom predmetu, odnosno spomenutom svjedoku”, rekla je Kreho.

Advokatica Vasvija Vidović kaže kako ne umanjuje ulogu medija i njihovu odgovornost u činjenju krivičnog djela otkrivanja identiteta, ali smatra da mnogo veću težinu u svemu snose pravosudne institucije: “Mediji naravno moraju poštovati zakone i odredbe Suda, ali je pitanje kako je informacija o identitetu zaštićenog svjedoka uopšte izašla iz pravosudnih institucija. Nosioci pravosudnih institucija moraju imati mnogo veću svijest u tom pravcu, kada je u pitanju zaštita podataka.”

Sličnog je mišljenja i bivši sudjia, a sada advokat Muhidin Kapo, koji smatra da je informacija potekla iz sudskih i tužilačkih spisa u ovom predmetu.

“To je jako teško i dokazati. Mislim da od te istrage protiv medija neće biti ništa, jer smo i do sada imali slučajeve da su kazne za ova krivična djela bile uslovne”, mišljenja je Kapo.

BIRN BiH je ranije pisao kako je RTRS 2012. godine u emisiji “Nekad bilo” otkrio identitet zaštićenog svjedoka. Gost emisije RTRS-a bio je Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske RS (VRS). Govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva nisu BIRN-u BiH odgovorili da li je ovaj slučaj istraživan.

Sud BiH je ranije osudio, u oktobru 2011., po sporazumu o priznanju krivice na uslovne kazne od po šest mjeseci Krunislava Malenicu i Eseta Muračevića, glavnog i odgovornog urednika i spoljnog saradnika “Bum” magazina, zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka. Malenica i Muračević su priznali da su u jednom od brojeva “Bum” magazina objavili ime, prezime i fotografije zaštićenog svjedoka iz predmeta koji je vođen protiv Predraga Kujundžića, kao i dijelove iskaza, iako im je, kako stoji u presudi, “u momentu objavljivanja članka bilo poznato da drugi mediji do toga momenta nisu otkrili identitet svjedoka”. Kujundžić je zbog zločina u Doboju osuđen na 17 godina zatvora. Sud je u ovom predmetu utvrdio da je Tužilaštvo prikupilo dovoljno dokaza o krivnji optuženih.

Prilikom razmatranja krivičnopravne sankcije, kako je navedno u obrazloženju presude, Sud je cijenio da su optuženi priznali izvršenje krivičnog djela, čime su iskazali korektno držanje pred Sudom, da su sarađivali sa Tužilaštvom i potpisali sporazum o priznanju krivnje, na koji način su doprinijeli ekonomičnijem, bržem i efikasnijem okončanju postupka.

“Izrazili su duboko kajanje za počinjeno krivično djelo, te su pokazali spremnost da budu obavezani na plaćanje troškova krivičnog postupka. Sud je posebno cijenio činjenicu da optuženi do sada nisu osuđivani”, navodi se u obrazloženju sudske odluke, gdje je navedeno da otežavajuće okolnosti na strani optuženih Sud nije našao.