Đapo: Krenula realizacija projekta toplovoda Kakanj - Sarajevo

Prema njenim riječima, studija je tretirala izgradnju toplovoda od Kaknja do Sarajeva, odnosno do priključaka na sarajevski toplovod.

"Naredni korak jeste izrada Studije izvodljivosti za Kanton Sarajevo i izrada idejnog projekta", dodala je ministrica Đapo.

S obzirom na to da se stanovici glavnog bh. grada griju na plin, a individualne kuće koje nemaju prikljućke za plin uglavnom na ugalj, drva ili struju, korist koju bi mogli imati izgradnjom toplovoda je viseštruka i prema riječima stručnjaka može se reći da se radi o ekonomskom, socijalnom, ali i ekološki jako dobrom projektu.

"Kao prvo, izgradnjom toplovoda omogućila bi se alternativa za grijanje na plin, te bi umjesto plina stanovnici Sarajeva mogli koristiti domaću toplotnu energiju iz Kaknja. Ovo je vrlo važno jer dotok i cijena plina mogu zavisiti od političkih prilika u svijetu i uvijek moramo imati alternativu", objašnjava za Radiosarajevo.ba federalna ministrica okoliša i turizma.

Prema podacima iz Federalnog ministartva okoliša i turizma, korištenje toplotne energije je dosta jeftinije. U Tuzli, koja se grije na toplovod iz termoelektrane cijena je oko 24 KM po MW toplinske energije, dok je u Sarajevu, koje se grije na plin oko 100 KM po MW. 

Poredeći ovo dva podatka, lako se da zaključiti da je u Tuzli oko četiri puta jeftinije grijanje nego u Sarajevu.

"Studija izvodljivosti je pokazala da bi Sarajevo moglo koristiti toplotnu energiju po cijeni od 56 KM u prvih devet godina dok se ne otplati investicija, a nakon toga cijena bi se snizila na 34 KM" ističe Edita Đapo.

Razgovarali smo i s jednim od glavnih zagovornika ideje izgradnje toplovoda Kakanj – Sarajevo, profesorom Izetom Smajevićem, koji nam je pojasnio neke temeljne stvari u vezi s ovim toplovodom.

"Realizacija ovog projekta otvara perspektivu narednoj generaciji blokova (blok 8!) u TE Kakanj, da do 2050, pa i dalje, ravnopravno učestvuje na tržištu električne energije u Evropi, što zapravo znači izvoz bh. niskovrijednog uglja i radne snage na evropsko tržište i očuvanje radnih mjesta u rudnicima", istaknuo je profesor Smajević za Radiosarajevo.ba, ukazujući na potencijal projekta koji bi u mnogim segmentima doprinio razvijanju Sarajevsko-zeničke kotline.

Izgradnjom Toplovoda od Kaknja do Sarajeva, u glavnom bh. gradu bi se mogla proširiti i gasna infrastruktura i na padinske dijelove grada, čime bi se smanjilo korištenje uglja u individualnim ložištima, na način da se stanovništvo motiviše da umjesto loženja uglja i drva pređu na plin u cilju poboljšanja kvalitete zraka, odnosno smanjenja zagađenosti zraka.

Također, u cilju motivacije prelaska na plin, kako smatraju u Federalnom ministartvu okoliša i turizma, Vlada Kantona Sarajevo bi mogla subvencirati cijenu plina, zahvaljujući uštedama nastalim korištenjem energije iz toplovoda, te bi ovo bio jedan od najkonkretnijih i najboljih načina da se dobrim dijelom riješi problem zagađenosti zraka u glavnom gradu BiH u zimskom periodu.

Prema informacijama iz Elektroprivrede BiH, dužina predviđene trase toplovoda snage 300 MWt od Kaknja do Sarajeva rutom Koridor Vc, prema rezultatima Studije iznosi 46 kilometara, a priključni toplovodi 39 kilometara. 

Magistralnim toplovodom obuhvaćen je potez TE Kakanj – Jošanica, Jošanica-Vogošća, Jošanica –Nedžarići. Toplinskom energijom bi bili snabdijevani potrošači u općinama Visoko, Breza, Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, dio javnih objekata u Općini Centar i Zetra. 

"Ukupni investicioni troškovi za izgradnju toplovoda prema rezultatima Studije iznose  229,6 miliona KM. Ekonomsko-finansijska analiza projekta rađena je za model da Investitor projekat finansira sa 20 % vlastitih sredstava,  dok bi 80 %  iznosa bilo obezbjeđeno kreditnim arnažmanom sa periodom  otplate 20 godina i kamatnom stopom 3%", saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

O gradnji toplovoda govori se već neko vrijeme, no ideja nikada nije realizirana. Jasno je ipak da termoelektrana u Kaknju ima kapacitet da grije cijelu sarajevsku kotlinu, potvrdili su i u TE Kakanj ranije.

"Realizacija idejnog projekta je sljedeći korak do krajnjeg cilja - a to je da se toplovodom iz Termoelektrane Kakanj zagrijava Sarajevo već u grijnoj sezoni 2020.–2021. godine", rekli su ranije iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH za Radiosarajevo.ba.

Podsjećamo, mogućnost izgradnje toplovoda od Kaknja do Sarajeva bila je tema sastanka premijera Federacije BiH Fadila Novalića, federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Đindića s premijerom Kantona Sarajevo Elmedinom Konakovićem i kantonalnim ministrom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Čedomirom Lukićem, direktorom Elektroprivrede BiH Bajazitom Jašarevićem, te direktorom Federalnog fonda za zaštitu okoliša Fuadom Čibukčićem, koji je održan krajem novembra.

"Na sastanku je dogovoreno da se Vlada Kantona Sarajevo opredijeli da li želi da nastavimo sa ovim projektom ili ne. Nema smisla kretati u izradu idejnog projekta ukoliko Kanton Sarajevo, kao krajnji konzument, nije zainteresovan. Vjerujemo da ćemo u narednim sedmicama imati opredjeljenje Vlade KS i na osnovu toga će se Vlada FBiH opredijeliti o budućim aktivnostima", zaključila je za Radiosarajevo.ba Edita Đapo federalna ministrica okoliša i turizma.