Tanja Fajon: Plašim se za Bosnu i Hercegovinu

Za Bosnu i Hercegovinu se plašim, jer još uvijek ne vidim dovoljno političke volje i saradnje na lokalnoj bazi. Još uvijek možemo osjetiti parcijalne interese političkih elita, kaže Tanja Fajon, evropska parlamentarka.

Trenutno je predsjedavajuća Odbora Evropskog parlamenta za Srbiju, te je posrednica u dijalogu između vlasti i opozicije u toj zemlji.

Od 2009. godine bavi se pitanjem Zapadnog Balkana, najprije kao članica Delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.

Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina ima značajnu ulogu u regionu zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, jer se nalazi na vanjskog granici sa Evropskom unijom. Naglašava kako bi oni koji čine vlast u Bosni i Hercegovini trebali imati zajednički cilj, a to je pristup Evropskoj uniji.

Zapadni Balkan

„Trebali bi aktivno raditi na tome da prevaziđu međusobne razlike i sakupljanje političkih bodova“, kaže Fajon u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.

RSE: Zašto je smanjen angažman Evropske unije u odnosu na raniji period? Jeste da je u pitanju i pandemija, ali – postoji li neki politički zastoj?

Fajon: Ne bih se složila da je angažman Unije smanjen. Vrijeme pandemije je donijelo dodatni problem cijelom svijetu, ali angažovanje Unije prema zemljama Zapadnog Balkana se nikako nije smanjilo. Naprotiv. U svih šest država Unija je poslala praktično pomoć, a i sredstva za rješavanje krize.

Ovo naravno ne znači da suradnju ne treba konstantno nadograđivati. Posebno sada je bitna komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija.

Bosna i Hercegovina se suočava sa teškom humanitarnom krizom na području migracija i azila, i to u vrijeme pandemije, i zato bi u sklopu cijele Evropske unije trebali naći kompromise i sa konkretnim akcijama situaciju riješiti što je prije moguće.

Vakcine

RSE: Kako gledate na situaciju sa raspodjelom vakcina za zemlje koje nisu članice Evropske unije? Kakva se poruka time šalje?

Fajon: Čujem da ima puno poteškoća, isto tako u Evropi, gdje uvijek tražimo solidarnost. Postoji, naravno, poteškoća i zbog nabavke vakcina ili zbog ugovora koji nisu ispunjeni.

Za Evropu barem znamo kritike AstraZeneke, ali to da zemlje Zapadnog Balkana nemaju dovoljno vakcina, da Evropska unija ne šalje dovoljno i na istoj bazi, naravno nije u redu.

Mi smo baš u srijedu, 24. marta, opet upozoravali na Evropskoj komisiji, predsjednicu EK, da treba da uključi jednako sve zemlje Zapadnog Balkana.

Biden i BiH

RSE: Hoće li dolaskom gospodina Bidena na mjesto predsjednika SAD doći do zajedničkog kursa EU i SAD prema BiH?

Fajon: Svi znamo da je Joe Biden čovjek koji dobro poznaje našu regiju, posebno Bosnu i Hercegovinu, zato mislim da je to već veliki napredak za saradnju.

Unija i Amerika, kao i mnogobrojne međunarodne institucije, moraju povećati međusobnu suradnju, uzeti u kontekt lokalne aktere iz originalnih područja. Zajednički kurs bi svakako trebao postojati u smislu podržavanja i pomoći postkonfliktne obnove i institucionalnih reformi, osobito u području pravosuđa, vladavine prava i, naravno, poboljšanju socio-ekonomskih standarda.

RSE: Govori se o novom visokom predstavniku u BiH. Da li to znači veći angažman OHR-a, s obzirom na to da je posljednjih godina taj angažman sveden na to da se čeka reakcija bh. vlasti – koje nema? I kako gledate na kritike Republike Srpske na rad OHR-a, te pozive na njegovo zatvaranje, što između ostalog zastupa i Rusija?

Srbija i Hrvatska

RSE: Da li bi, prema Vašoj ocjeni, EU trebalo da pojača pritisak na države regije (Srbiju i Hrvatsku) da pomognu funkcionisanje BiH?

Fajon: Pa, sigurno su i Srbija i Hrvatska zemlje koje su faktor za stabilnost u regionu. Slažem se, trebalo bi pojačati pritisak na zemlje cijele regije, ne samo na Srbiju i Hrvatsku, da pomognu funkcionisanje Bosne i Hercegovine, iz solidarnosti, jednoj od vrijednosti na kojoj je izgrađena Evropska unija, ne samo unutar država članica već i između zemalja u susjedstvu Unije.

Bosna i Hercegovina i cijela regija Zapadnog Balkana prva je na redu koja treba dobiti svu našu pomoć i podršku. Nadam se da će i Slovenija, kada preuzme predsjedavanje u drugoj polovini ove godine, pojačati pritisak na sve države regije da pomognu funkcionisanje BiH.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, podrška i pomoć samo iz Hrvatske i Srbije nisu dovoljni.

Kompletan intervju pročitajte OVDJE.