Tajna bitka za BiH: Kakvu su ulogu u slučaju "Schmidt" odigrali Ahmetović i Schwarz-Schilling

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je danas tehničke izmjene u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, te poručio da tako donosi paket transparentnosti koji, kako se tvrdi, garantira slobodnu i fer izbornu kampanju.

Tehničkim izmjenama, podsjetimo, regulirat će se korištenje elektroničkih, printanih i online medija te društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

Definirat će se i što je govor mržnje te zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

Intenzivna komunikacija

Međutim, do današnjeg saopćavanja zvanične odluke prethodili su dani u kojem je iza kulisa vođena tajna bitka za Bosnu i Hercegovinu. 

Pokrenula ju je već najava visokog predstavnika za BiH da planira nametnuti Izborni zakon i ustavni paket u FBiH na način koji bi nesumnjivo izazvao daljnje podjele i nesuglasice u našoj domovini.

Iako ne jedini, uz hiljade bh. građana koji su protestirali pred OHR-om, građanke i građane poput Azre Zornić, Derve Sejdića i drugih, medije, dio intelektualne zajednice i nevladinog sektor, bh. dijaspore, značajnu ulogu da bi došlo do današnjeg ishoda male pobjede demokratske BiH odigrali su Adis Ahmetović, zastupnik u Bundestagu i izvjestitelj njemačkog SPD-a u odboru za vanjsku politiku, te bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.

Noseći pismo koje mu je uputio Saša Magazinović, državni parlamentarac SDP-a - koji je zamolio Ahmetovića da djeluje jer je smatrao da bi posljedice eventualne odluke OHR-a mogle biti dramatične - njemački parlamentarac je pokucao je na mnoga vrata, uključujući, kako smo saznali i Olafa Scholza, njemačkog kancelara. 

Pored Berlina, vođena je veoma intenzivna komunikacija prema Sjedinjenim Američkim Država, Velikoj Britaniji i drugim europskim vladama, Europskom parlamentu, čak i Turskoj.

Na koncu je Washington napravio pozitivan zaokret, te je dogovorena intenzivnija saradnja, ali na drugačijim principima

„Zajedno smo radili“, kratko će reći Ahmetović. 

Iako će ove godine napuniti 92 godine i Schwarz-Schilling je učinio mnogo kako bi se njegov nasljednik, aktuelni visoki predstavnik, Nijemac Christian Schmdit zadržao na izmjenama Izbornog zakona BiH koje su tehničkog karaktera. U sjeni brojnih reakcija i medijske buke, Schwarz-Schilling je snažno lobirao za interese demokratske BiH. 

On je, naime, i ranije kritizirao nastojanja da se popusti maksimalističkim zahtjevima HDZBiH. 

Komentirajući nastojanja Matthewa Palemra i Angelina Eichhorst u januaru ove godine, on je u autorskom tekstu za DW zapisao:

 “Oboje pokušavaju na veoma netransparentan način i uz pritisak provesti reformu izbornog zakona. Zašto to pokušavaju baš sad dok je država u najgoroj krizi od kraja rata? To je potpuno nerazumljivo i nipošto ne ulijeva povjerenje. Umjesto da se provedu sankcije nad onima koji blokiraju rad institucija i prijete državi, traži se način da se ugodi ekstremistima”,  napisao je. On je drugačije vidio put do rješenja.

 “Moje je mišljenje, baš kao i mnogih građana Bosne i Hercegovine, ali i istaknutih tužitelja Jakoba Fincija i Azre Zornić koji od 2009. i 2014. godine čekaju provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da se izbori 2022. mogu, kao i svi dosadašnji izbori, održati prema postojećem izbornom zakonu. Tek nakon njih i bez pritiska, transparentno i uz učešće svih dijelova društva, se mora promijeniti diskriminirajući ustav BiH, čime se stvaraju pretpostavke za reformu izbornog zakona. A ne obrnuto”.

Hrvati i Bošnjaci

U decembru 2018. godine je, također, izjavio je kako Hrvati uopće nisu diskriminisani u BiH, već da su čak i u boljem položaju od Bošnjaka.

“Narodi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znaju šta je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga šta radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka, jer imaju hrvatsko državljanstvo”, kazao je Schwarz-Schilling u intervjuu za zagrebački Globus.

I ova priča naglašava značaj promptnog djelovanja, lobiranja i zagovaranja u svijetu politike i diplomatije, što je mogućnost koju Bosna i Hercegovina nedovoljno ili traljavo koristi. 

Vrijeme je da se i na tom polju ozbiljno promijene mnoge stvari - dok nije kasno.