Tabuti žrtava genocida u Srebrenici spremni za ukop: Bit će ukopana i dva brata i maloljetnik

Tabuti s posmrtnim ostacima žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 14 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima "zaštićene zone UN-a" u Srebrenici. Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik.

Zeleni tabuti sa posmrtnim ostacima žrtava genocida spremni su u prostorijama JKP "Gradska groblja" Visoko odakle će 9. jula biti ispraćeni na put prema Potočarima gdje će 11. jula biti ukopani na kolektivnoj dženazi.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegove smrti, ekshumirani su tek prošle godine, u maju 2023. godine.

Ubijen je u julu 1995. godine na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području općine Srebrenica. Bit će ukopan uz svoga brata Hazima koji je ukopan 2013. godine.

Najstarija žrtva koja će za sada biti ukopana je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine će zajedno biti ukopani braća Efendić - Hasib i Ćamil. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2011. i 2006. godine. Oni će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Kenan Karavdić, pomoćnik direktora JKP "Gradska groblja" Visoko, rekao je za Anadolu da su tabuti sa žrtvama genocida u Srebrenici spremni za ukop 11. jula.

JKP "Gradska groblja" Visoko od završetka rata, čak i nekoliko godina u ratu, bilo je uključeno u procese ekshumacija, identifikacija i ukopa stradalih tokom ratnih zbivanja.

"Od 2003. godine JKP 'Gradska groblja' Visoko je uključeno u projekat ekshumacija, identifikacija i ukopa stradalih Srebreničana u Potočarima. Prvih godina, svi ekshumirani Srebreničani su dovoženi u Visoko, zato i jeste ostala ovakva veza Visokog i Srebrenice i Memorijalnim centrom. Dio posmrtnih ostataka koji je ostao je 2000. godine prevezen u Podrinje identifikacioni projekat u Tuzli. Tamo se još uvijek vrši njihova identifikacija", pojasnio je Karavdić.

Kako je kazao, zbog tradicije i ranijih godina JKP "Gradska groblja" Visoko i dalje vrše ukop i prevoz posmrtnih ostataka iz Visokog do Potočara.

"Ove godine, nažalost, spremno je samo 14 identifikovanih što pokazuje koliki je problem protok vremena od dana kada su stradali i imali žive svoje bliže srodnike. Postoji apel svih nas koji se bavimo ovim poslom, da porodice opet daju uzorke krvi kako bi se smanjio broj neidentifikovanih. Sada ne govorim samo o Srebrenici nego o problemu u koji smo došli nakon toliko godina. Postoji veliki broj neidentifikovanih koji leže kod nas i u Tuzli, Goraždu i drugim gradovima u BiH. Kod nas se nalazi 800 neidentifikovanih. Radi se vjerovatno o osobama koje su stradale u proteklom ratu", istakao je Karavdić.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je razlog za ovakvo stanje što su se porodice odselile, nestale, ubijene, ali postoji mogućnost i da je dolazilo do pogrešnih identifikacija.

"Što se tiče Srebreničana, mislim da tu nema pogrešnih identifikacija, u Potočarima", naglasio je Karavdić.

Kolona sa tabutima ubijenih u genocidu u Srebrenici će 9. jula u 10 sati krenuti iz Visokom prema Potočarima.

"Kolona će se zaustaviti u Ilijašu, Vogošći, zatim oko 12 sati pred zgradom Predsjedništva BiH u Sarajevu, pred Spomenikom ubijenoj djeci Sarajeva, na Markalama, a zatim i kratko zaustavljanje pred Vijećnicom. U Potočare bi trebali stići oko 16 sati", pojasnio je Karavdić.

Ove godine 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

U Komemorativnom centru u Tuzli se nalaze posmrtni ostaci još 11 žrtava genocida koje su do sada identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice još uvijek nisu dale svoju saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti tijela ovih žrtava.

Potraga za nestalim osobama se i dalje nastavlja i Institut je garant da će svi posmrtni ostaci koji se naknadno pronađu i identificiraju biti pridodani onim ranije ukopanim dijelovima skeleta u procesima reekshumacija.

Ove godine, nakon kolektivne dženaze u Potočarima, tačnije 15. jula, započet će proces reeskhumacija te će se ove godine reekshumirati posmrtni ostaci 78 žrtava. Njima će se dodati njihovi posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identificirani.

Reekshumacije će trajati do 22. jula.

Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.