Sudsko (ne)kažnjavanje nasilnika u porodici
U periodu od 2004. do 2010. godine, Misija OSCE u BiH
nadzirala je 300 sudskih procesa koji su se odnosili na krivično djelo 'nasilje
u porodici'.
Od tog broja, u 77 posto slučajeva (223 predmeta) izrečena
je samo uslovna osuda, što znači da tamo nije
bilo efektivne kazne spram počinitelja - tek je u osam posto predmeta (24) izrečena
efektivna kazna; u 13,5 posto predmeta (39) sudija je počinitelju izrekao
novčanu kaznu.
Ova statistika je neumoljiva, jasna i neupitna te govori da
je kaznena politika u BiH spram nasilnika u porodici blaga i garantuje da će se
ovi počinitelji na sudu 'provući' sa uslovnom osudom.
Jedna kazna dugotrajnog zatvora
Izjavila je ovo danas (22. februara) u Sarajevu Amra Hamidović, pravna savjetnica OSCE
Misije u BiH, koja je zajedno sa šefom Misije ambasadorom Fletcherom M. Burtonom i direktoricom Agencije za ravnopravnost
spolova u BiH Samirom Hadžiabdić-Filipović, predstavila dokumentirane analize i preporuke o kaznenopravnim sankcijama u
predmetima nasilja u porodici u BiH.
Izvještaj: Krivična odgovornost i sankcioniranje počinitelja nasilja u porodici
Ambasador Burton najavio je kako će nakon prezentacije
Izvještaja o kaznenoj odgovornosti i sankcioniranju počinitelja nasilja u
porodici, OSCE početi intenzivni dijalog sa bh. pravosudnim organima kako bi BiH
počela istinsku borbu protiv ove
devijacije.
U tom smislu,
učesnici prezentacije apelovali su na tužilaštva i na institucije koje vrše
provedbu zakona da istraže i
dokumentiraju sve navode koji mogu odvesti do teže krivične osude, pogotovo
one koji se odnose na seksualno nasilje i (dugotrajna) maltretiranja članova
porodice, pogotovo maloljetnika.
A obeštećenje za žrtve?
Predstavnike OSCE-a pitali smo i da nam prokomentiraju jednu od preporuka, a to je „brzo obeštećenje za žrtve zbog štete koju su pretrpjele“. Pravnica, Amra Hamidović, odgovorila je kako sudovi u BiH ni u jednom slučaju nisu odredili obeštećenje za žrtvu. Štaviše, ista se upućuje na novi (parnični) postupak i ličnu borbu sa nasilnikom od kojeg treba tražiti obeštećenje. Problemi su, naglasila je ona, neadekvatno ponašanje pravosuđa, te neinformisanost žrtve o njenim pravima.
Hamidović je podsjetila na izmjene Krivičnog zakona iz 2010. koji je eksplicitno formulisao značaj sankcije:
„Ona više nije uopštena, da služi samo tome da se građani upoznaju sa štetnošću određenog krivičnog djela. Jasno je navedeno da sankcija služi isključivo za zaštitu i satisfakciju žrtve“.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.