Stručnjak za sigurnost: Zašto EUFOR još nije pozvan da reagira u slučaju "Dodik"

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) izvijestilo jučer Sud BiH da je Milorad Dodik nedostupan nakon čega mu je sudija za prethodni postupak Suda BiH odredio pritvor.

Portal Istraga.ba prenio je da će za Dodikom uskoro će biti raspisana centralna potraga, koja će biti dostavljena svim policijskim agencijama u BiH. Zbog nedavne procjene Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da bi akcija privođenja Dodika bila visokorizična, nameće se potreba asistiranja europskih vojnih snaga (EUFOR) kako bi se osigurala zaštitio ustavno-pravni okvir naše zemlje.

"U tom pravcu se i mora ići jer će sigurno procjena pokazati da je ovo visokorizična aktivnost. EUFOR-Althea snage mogu pružiti asistenciju u provođenju zakona u BiH ali pod određenim uslovima. Ti uslovi su prepoznati u potrebi očuvanja sigurnosti i stabilnosti u zemlji i na zahtjev vlasti BiH.

Tako državni oragani, poput Suda ili Tužilaštva BiH, mogu zatražiti podršku zbog sigurnosnih prijetnji prilikom izvršenja naloga, ako procjena pokazuje da bi situacija eskalirala tj. da može doći do nasilnog ili oružanog incidenta koji može da ugrozi mir i sigurnost EUFOR može reagovati", kaže za Radiosarajevo.ba prof. dr. Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.

"Čak postoji treći slučaj kada se EUFOR može angažirati a to je u slučaju da NATO i međunarodni akteri smatraju da postoji rizik po Dejtonski mirovni sporazum a to je već iskazano. Tako da bi bilo korisno i vrlo mudro tražiti asistenciju snaga EUFOR-a, ali koliko ja znam za sada nema informacija da je EUFOR formalno pozvan da reaguje u konkretnom slučaju", dodao je profesor Kržalić. 

Komentirajući namjere bh. entiteta RS da u okviru državnog udara na BiH osnuje svoju obavještajnu službu, koja direktno krši zakon i Ustav, profesor Kržalić ističe da je to još jedan od koraka koji koriste osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, kako bi došli do poluga moći i parainstitucija koje će im omogućiti realizaciju njihovog cilja.

"Još jedan primjer rušenja institucije na državnom nivou, koja je uspostavljen a shodno potrebama obavještajnog rada ali i u skladu s Ustavom BiH. Meni nije poznat niti jedan primjer države koja funkcioniše kao država a da ima dva obavještajna prostora kako bi to sada gospoda osumnjičeni željeli. Tako da je to još jedna radnja krivičnog djela i zbog toga sam stava da se jučer trebalo djelovati po nalogu Tužilaštva, a ne čekati danas ili sutra", zaključuje profesor Kržalić.