Stogodišnjica prvog bosanskog ustava

Zgrada tadašnje Zemaljske vlade, danas zgrada Predsjedništva

Gledano iz perspektive ustavne tradicije i povijesti, Bosna i Hercegovina mlada je država. Prvi ustavnopravni akt Bosne i Hercegovine usvojen je prije ravno sto godina, kada je u danima od 15. do 20. februara 1910. godine konstituiran Bosanski sabor i izglasan Zemaljski statut Bosne i Hercegovine pod Austro-ugarskom upravom.

Mlada ustavna tradicija BiH

Profesor historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dubravko Lovrenović istakao je na press-konferenciji organiziranoj tim povodom da je i danas, sto godina poslije, tema ustava u BiH itekako aktuelna.

"Pitam se da li današnje političke elite koje predstavljaju nacije u BiH mogu, iz ove ne tako mlade i kratke ustavne tradicije, ponuditi dobro ustavno rješenje. Uz sve kontradikcije koje prate ustavna rješenja, mislim da su obavezni da ponude i da naprave sumu pozitivnih historijskih iskustava", poručio je Lovrenović na press-konferenciji održanoj na Filozofskom fakultetu.

Gledano iz perspektive moderne teorije države i ustava, Zemaljski statut mogao bi se posmatrati kao svojevrstan surogat ili preteča Ustava, a Bosanski sabor, koji ga je izglasao i dao Caru Franji Josipu I na „sankcioniranje“, bio je neka vrsta ograničene parlamentarne skupštine.

„Čuvanje narodne osobine i jezika“

Austro-ugarski car je ustav obećao bosanskom narodu još u 1908. godine, kada je 5. oktobra, uz proglašenje aneksije uputio i Proglas u kojem je naznačena posebna uprava u Bosni, zaštita svih vjeroispovijesti, jezika i nacionalnih „svojstvenosti“.

Nakon priprema, sporenja i izglasavanja te carskog odobravanja, Zemaljski statut je stupio na snagu 20. februara 1910. godine. Ovim ustavnopravnim aktom osnovan su i Zemaljski savjet, odnosno vlada, kao i kotarsko vijeća, svojevrsne jedinice ograničene lokalne samouprave.

Članovi od 2 do 30 ovog bosanskog ustava sačinjavali su odredbe o građanskim slobodama, pravno poznate iz većine tadašnjih ustava i deklaracija o pravima. Poseban značaj je imao član 11. kojim je "svim zemaljskim pripadnicima zagarantirano "čuvanje narodne osobine i jezika", što bi se danas moglo nazvati etničkom ravnopravnošću.

Neki autori, kakva je i Mirjana Kasapović, ove odredbe Zemaljskog statuta koriste u argumentiranju opravdanosti eventualnog konsocijativnog uređenja Bosne i Hercegovine danas.

Po Ustavu BiH je predstavljala posebnu upravnu jedinicu (corpus separatum), jer se dvije države (Austrijsko carstvo i Ugarsko kraljevstvo) koje su činile dvojnu monarhiju nisu mogle dogovoriti o upravi.

Bosanski sabor – istinsko parlamentarno predstavništvo

"Iako je bosanskohercegovački Sabor austrougarskog razdoblja bio prva institucija koja se može smatrati istinskim parlamentarnim predstavništvom bh. stanovništva, dogovaranje i savjetovanje u narodu uglednih ličnosti nije bilo nepoznata pojava ni u prethodnim razdobljima“, istakao je na današnjoj konferencije Edin Radušić, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Neke od takvih institucija bile su narodna ilirska skupština, državni sabor srednjovjekovne Bosanske države, ajansko vijeće i vilajetska skupština u vrijeme otomanske kolonijalne vlasti.

U toku četiri svoja zasjedanja Sabor je raspravljao o brojnim pitanjima, bilo da se radilo o zakonima koji su došli u Sabor na inicijativu vlasti, bilo da su pokretana od samih poslanika. Svako zasjedanje je bilo obilježeno i raspravom o budžetu, jer je Sabor morao izglasavati godišnji budžet.

Saborska djelatnost prekinuta je atentatom Gavrila Principa na prestolonasljednika Franza Ferdinanda 28. juna 1914. godine. Ubrzo nakon atentata, 9. jula 1914. formalno je zaključeno Četvrto saborsko zasjedanje, a 15. februara 1915. godine car je raspustio bosanskohercegovački Sabor.

Profesor Dubravko Lovrenović je kazao da je tadašnji Sabor imao mnogo veću snagu nego što je to zakonom bilo predviđeno i za razliku od savremenih političara dobar dio saborskih zastupnika je bio svjestan svoje odgovornosti, prenosi agencija Fena.

U okviru obilježavanja stogodišnjice Bosanskoga ustava i početka rada Sabora na Filozofskom fakultetu 18. februara bit će održana javna tribina "Bosanski ustav 1910. godine".

kenan, radiosarajevo.ba