State Department objavio izvještaj za BiH: Žestoka kritika na račun Dodika i njegove svite

Američki State department objavio je danas, 23. aprila, Izvještaj o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini i na čijem se početku, u izrazito negativnom kontekstu, spominje čelnik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik.

"Vlasti u većinski srpskom RS-u poduzele su kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja. Eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika RS Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak zemlje, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika RS pridonijela je povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji", poručili su.

Kada je riječ o ljudskim pravima, State Department ističe "vjerodostojne izvještaje o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije; teške i po život opasne zatvorski uslove; ozbiljne probleme s neovisnošću pravosuđa; ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu; bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja; ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata; ozbiljna korupcija u vladi; rašireno rodno uvjetovano nasilje, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje, nasilje nad djecom te rani i prisilni brak u romskoj populaciji; zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na pripadnike etničkih skupina; vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereno na različite vjerske skupine; zločini motivirani antisemitizmom; i zločine koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, queer ili interspolne osobe."

"Vlada nije poduzela vjerodostojne korake da identificira i kazni dužnosnike koji su možda počinili kršenja ljudskih prava", istakli su.

Navodeći i kako neadekvatna kazna za ratne zločince i dalje predstavlja veliki problem u BiH, poručili su i:

"Uočeni su i primjeri historijskog revizionizma, poricanje genocida, te je nastavljeno veličanje pojedinaca osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Tužilaštvo BiH tokom godine do oktobra nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija."

Između ostalog, komentirali su i stanje u zatvorima u BiH, citirajući izvore kao što je Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja (CPT):

"Fizički i sanitarni uslovi bili su teški u nekim zatvorima i pritvorskim objektima u zemlji; međutim, CPT je izvijestio o dobrim uslovima u državnom zatvoru, kao i u zatvorima u Bihaću, Mostaru, Sarajevu i Zenici.

U svom izvješću, CPT je primijetio neprihvatljive uslove u policijskim pritvorskim objektima u Mostaru Centar i nekoliko policijskih stanica u Zenici, uključujući nedostatak dnevnog svjetla, ventilacije i čistoće. Zatvorenici su se žalili na nedostatak zdravstvene zaštite, posebice dijagnostike i specijalističkih usluga. CPT je utvrdio da državni, zenički i sarajevski zatvori općenito imaju odgovarajuće medicinsko osoblje. Zatvore u Mostaru i Bihaću posjećivali su liječnici opće prakse dva puta, psihijatri i stomatolozi jednom sedmično. Svaki je imao po dvije medicinske sestre s punim radnim vremenom. Samo je Državni zatvor nudio odgovarajuće sadržaje za zatvorenike s tjelesnim invaliditetom. U nekim slučajevima zatvorenici nisu dobili potrebne medicinske usluge koje su bile složenije i skuplje. U izvješću CPT-a utvrđeno je da nije bilo testiranja na zarazne bolesti ni u jednom od zatvora koje su njegovi predstavnici posjetili."

Dodaju kako zatvorski sistem u zemlji nije bio u potpunosti usklađen niti u potpunosti u skladu s europskim standardima, te da različiti pravni propisi koji reguliraju isto područje povremeno su rezultirali nejednakim postupanjem prema osuđenicima.