State Department objavio izvještaj o terorizmu u BiH: "Više od 100 državljana je u Iraku i Siriji"

Američki State Department objavio je danas, 1. decembra 2023. godine, izvještaj o terorizmu u svijetu za prošlu godinu. U ovom dokumentu analizirano je i stanje u Bosni i Hercegovini.

Važno je podsjetiti da su zastupnici iz bh. entiteta RS u Parlamentarnoj skupštini BiH nedavno uputili pismo Kongresu SAD u kojem navode da u pojedinim područjima Federacije s bošnjačkim većinskim stanovništvom postoje uspavane ćelije Al Kaide i ISIL-a koje "prema potrebi mogu biti aktivirane", a predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik nedavno je izjavio da postoje podaci prema kojima je 3.500 "spavača" u BiH i da to cijeli svijet zna.

Međutim, u Izvještaju State Departmenta nema pominjanja navoda iz pisma zastupnika iz RS. State Department navodi da je Bosna i Hercegovina ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma, usprkos svojim ograničenim kapacitetima.

"BiH je od 2014. zabranila putovanje u inozemstvo radi borbe u stranim oružanim snagama. Više od 100 državljana BiH, uključujući FTF-ove i povezane članove porodica, i dalje su u Iraku i Siriji. BiH je nastavila biti voljan partner u repatrijaciji FTF-a i članova njihovih porodica. U decembru je Predsjedništvo ovlastilo Ministarstvo sigurnosti da koordinira repatrijaciju bh. državljana iz Sirije i Iraka, iako su kapaciteti BiH za poduzimanje takve operacije i dalje ograničeni. U istragama kontraterorizma, unutarnje svađe nastavile su potkopavati učinkovitu saradnju, iako su se Radna grupa za kontraterorizam pod vodstvom Ureda državnog tužiteljstva (UDT) i posebna Radna grupa za kontraterorizam nastavile sastajati", navode u Izvještaju.

Dodaje se da tokom 2022. godine nije bilo prijavljenih terorističkih incidenata te da je Vijeće ministara u decembru usvojilo Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2021-2026.

Navodi se i da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za provođenje zakona koja obavlja poslove kontraterorizmu.

"Međutim, loša saradnja s UDT-om ograničava njegovu učinkovitost. Iako je čelništvo SIPA-e dugo zagovaralo izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kojim bi se stvorio odjel za borbu protiv terorizma, birokratski nerad odgodio je taj proces. BiH nema jasne smjernice koje reguliraju saradnju između tužitelja, organa za provođenje zakona i obavještajnih službi u istragama vezanim uz nacionalnu sigurnost", navodi se.

Ističe se kako UDT i SIPA nastavljaju s obukom koju pružaju Program pomoći za borbu protiv terorizma Ministarstva pravosuđa, Ured za pomoć i obuku tužilaštva u inozemstvu Ministarstva pravosuđa, Program pomoći za međunarodnu obuku u kriminalističkim istragama i Komanda za specijalne operacije Ministarstva odbrane u Europi.

"Radna grupa pod vodstvom UDT-a sastala se dvaput u 2022., a operativna radna skupina za kontraterorizam pod vodstvom organa za provođenje zakona sastala se sedam puta. Saradnja u provedbi zakona na strateškom nivou pati od sporova oko nadležnosti i birokratskih problema koji proizlaze iz složene strukture vlasti u BiH i politizacije osjetljivih pitanja kaznenog pravosuđa kao što je terorizam", ističu.

Kada je riječ o suzbijanju finansiranja terorizma, ističe kako je BiH članica MONEYVAL-a (Komitet stručnjaka za ocjenu mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma), a njegov Finansijsko-obavještajni odjel, član Egmont grupe.

"U maju je BiH procesuirala svoj prvi slučaj finansiranja terorizma, koji je završio oslobađajućom presudom. Usprkos ishodu, slučaj je predstavljao prekretnicu za BiH u izgradnji njenih kapaciteta za borbu protiv finansiranja terorizma.

Ističe se i kako su Opći izbori u BiH 2022. godine izazvali retoriku podjela među etnonacionalističkim političkim čelnicima zemlje, neviđenu otkako je proglašena nezavisnost početkom 1990-ih.

"Glavne vjerske zajednice u BiH (katolička, islamska, židovska i pravoslavna) postigle su vrlo ograničen napredak kroz Međureligijsko vijeće u promicanju tolerancije i suprotstavljanju netrpeljivosti i nasilju usmjerenom na vjerske zajednice. Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju radikalizacije do nasilja uložili su značajne napore da se usredotoče izvan islamističkog terorizma, kako bi uključili ekstremni etnonacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače nasilnih ekstremističkih ideologija, ali vlasti BiH nisu fokusirsne na skupine REMVE", navodi se u izvještaju koji možete pročitati na linku OVDJE.